Poznata varaždinska pedijatrica dr. Mirjana Kolarek Karakaš, ujedno i predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, osvrnula se aktualnu situaciju i nedostatak pedijatara.
Kako je istaknula, svima je već znano da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske nedostaje primarnih pedijatara.
- Prema postojećoj mreži zdravstvenih ustanova potrebno je 330 pedijatara. Broj aktivnih pedijatara je 243, prosječne dobi 53 godine. U 91% radi se o liječnicama. Iznad 60. godine života radi 85 pedijatara, od toga 32 ih je starije od 65 godina. Već sada nedostaje 87 pedijatara, za 5 godina će to biti još više. Pojedini pedijatri rade i u osmom desetljeću života. Sve to govori u prilog da je problem gorući. Trenutno prosječan broj djece u skrbi pedijatra u PZZ je 1.417. Još nedavno je taj broj bio 1.200. Brojke govore same za sebe! - naglasila je.
Navela je da uzrok takvog stanja "nepravovremeno i u diskontinuitetu raspisivanje natječaja za specijalizaciju iz pedijatrije".
- Vladajuće strukture su očekivale priljev specijalista pedijatara iz zemalja našeg okruženja, iz Rumunjske, Ukrajine, ali to se nije dogodilo. Trenutno je na specijalizaciji 79 liječnika. Specijalizacija iz pedijatrije traje 5 godina. Hrvatsko pedijatrijsko društvo i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju predlažu da se specijalizacija skrati na 4 godine, kako bismo što prije pokrili manjak pedijatara - smatra dr. Kolarek Karakaš.
- Nažalost, zdravstveni sustav želi manjak pedijatara u PZZ nadoknaditi na štetu kvalitete zdravstvene zaštite djece, zakidanjem djece školske dobi, na način da se administrativno, silom ispisuju djeca starija od 7 godina od pedijatra i upisuju kod liječnika obiteljske medicine. Imajmo na umu da su i obiteljski liječnici opterećeni prekobrojnim pacijentima i više puta je roditeljima teško pronaći liječnika za svoje dijete - ukazuje pedijatrica.
- Podsjećam da je po Konvenciji UN-a, čija potpisnica je i RH, dijete do 18. godine života. Bolesna djeca hospitaliziraju se na Pedijatriji do 18. godine, a ne na Internom odjelu. Pedijatri su uglavnom opterećeni prekobrojnim pacijentima, ali postoje pedijatrijski timovi s manjim brojem djece predškolske dobi te su u mogućnosti zbrinjavati i određeni broj djece školske dobi. Mreža pedijatrijskih ordinacija napravljena je prema broju djece do 14 godina. Zašto silom ispisivati djecu školske dobi ako kod postojećeg pedijatra ima mjesta? - navodi dr. Kolarek karakaš.
- Protiv smo prisilnog ispisivanja! S time se slaže i većina roditelja školske djece. Izbor doktora je slobodna volja roditelja koji na to ima pravo. Sveobuhvatnu skrb predškolskog djeteta obavlja pedijatar. Osobita vrijednost leži u preventivnoj djelatnosti. Pedijatri su ti koji proizvode zdravlje. Zdravlje naroda ovisi o zdravlju djece. Svaki euro uložen u dijete vraća se 7 puta. Danas, kada svako treće dijete u dobi od 8-9 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu, 10 posto djece od 7 godina nije zrelo za upis u školu, kada se rađa sve više djece prije termina s raznim neurorizicima što kasnije rezultira teškoćama u razvoju, kada raste broj djece koja žive u siromaštvu, djece kojima je ugroženo mentalno zdravlje, važnije je nego ikada tko brine o zdravlju djece - istaknula je.
- Djeca nisu sama po sebi zdrava. Njihovo je zdravlje u rukama pedijatara. I djeca iznad 7. godine života zavrjeđuju najbolju moguću zdravstvenu zaštitu, najkompetentnijeg stručnjaka. I u toj dobi postoji potreba za posebno pojačanom brigom i skrbi. Specijalizacija iz pedijatrije daje kompetencije skrbi za dijete do 18 godine. Socijalni aspekt zdravlja nije zanemariv. Prema definiciji WHO zdravlje nije samo nedostatak bolesti, već psihičko, fizičko, socijalno i ekonomsko blagostanje. Stoga je od neobične važnosti naša specijalizacija koja obuhvaća sve aspekte zdravlja - napominje pedijatrica.
Kako je navela, u tijeku je izrada prijedloga plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje, od 2025. do 2029. godine.
- Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju apelira na zdravstveni sustav, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, lokalnu vlast, da zajedno, u interesu naše djece, pronađemo rješenje, dugoročno i pravedno, a ne ishitreno i preko noći. Brza rješenja nisu uvijek najbolja rješenja - upozorila je.
- Iako smo preopterećeni brojem pacijenata, administracijom, povećanim obujmom posjeta zbog otvaranja bolovanja i pisanja ispričnica, ipak smo mi pedijatri najpozvaniji, najeduciraniji, najkompetentniji za skrb o zdravlju djeteta. Prisilno ispisivanje školske djece nije najbolji način uređenja sustava. Neophodno je u suradnji s Hrvatskim društvom za preventivnu i socijalnu pedijatriju napraviti strategiju, kontinuirano i u skladu s potrebama raspisivati specijalizacije iz pedijatrije, naći načina da se privuku mladi liječnici, motivirati ih za specijalizaciju iz pedijatrije, istovremeno rasteretiti postojeće pedijatre koji marljivo rade i tiho, na svojim leđima nose teret zaostalih dugova prošlosti - poručila je za kraj dr. Mirjana Kolarek Karakaš.
