Koji se lijekovi najviše propisuju, a na koje smo najviše trošili u ljekarnama? Foto: VV arhiva / ilustracija

Koji se lijekovi najviše propisuju, a na koje smo najviše trošili u ljekarnama?

| 18.10.2021. u 18:31h | Objavljeno u Aktualno

U Hrvatskoj se prošle godine na lijekove potrošilo 8,4 milijarde kuna, što je porast od 9,92% u odnosu na 2019. godinu te je u okviru prosječnog povećanja za prethodno petogodišnje razdoblje. Bolnička potrošnja lijekova iznosila je 3,8 mlrd. kuna, a izvanbolnička 4,6 mlrd. kn.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), prikupljenima iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet lijekovima na malo, najviše se potrošilo na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore (2,8 mlrd. kn), a slijede lijekovi koji djeluju na živčani sustav (923 mil. kn), lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (891 mil. kn), lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (863 mil. kn) te lijekovi za liječenje sustavnih infekcija (714 mil. kn).

Najveću potrošnju u kunama, po terapijskim skupinama, imali su antineoplastici/citostatici, koji su imali i najveći porast potrošnje (33,3%) u odnosu na 2019. Više od 90% (1,7 mlrd. kn) ove potrošnje odnosi se na nove, pametne lijekove kao što su monoklonska protutijela, inhibitori protein-kinaza i ostali. Promatrajući prvih 25 lijekova s najvećom potrošnjom, lijek koji je u 2020. imao izraziti porast potrošnje u odnosu na 2019. godinu (veći od četiri puta) je atezolizumab iz skupine monoklonskih protutijela, koji blokira aktivnost određenih proteina u tumorskoj stanici.

Slijedi ga inhibitor tirozin kinaze ibrutinib, koji se koristi u terapiji različitih limfoma i leukemija, a povećanje potrošnje iznosi 80% u odnosu na 2019. Daratumumab, koji se sve više koristi u terapiji multiplog mijeloma i pripada skupini posebno skupih lijekova, treći je po redoslijedu sa 67% većom potrošnjom. Pembrolizumab je lijek koji je imao najveću potrošnju u Hrvatskoj u 2020. godini. Potrošnja mu je u 2020. uvećana u odnosu na 2019. za 42% i indiciran je u terapiji melanoma, metastatskog karcinoma pluća nemalih stanica, Hodgkinovog limfoma i urotelnog karcinoma.

Po financijskoj potrošnji, antineoplastike slijede imunosupresivi, lijekovi za šećernu bolest, psiholeptici i antitrombotici. Izraziti porast potrošnje u odnosu na 2019. bilježi se, očekivano, kod cjepiva (26,8%), te kod hranjivih tvari (22%) koje se propisuju teško oboljelima s gubitkom tjelesne mase.

Potrošnja lijekova (količinski) lani je bila je za 3,18% veća nego 2019., što je manje od prosječnog porasta potrošnje tijekom posljednjih pet godina, koji je iznosio 6,16%. Najviše su se trošili lijekovi za kardiovaskularni sustav, za probavni sustav i mijenu tvari, za živčani sustav, lijekovi za krv i krvotvorne organe te lijekovi za koštano-mišićni sustav. Lijek s najvećom potrošnjom u 2020. godini bila je acetilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol...), a slijede ramipril (za sniženje tlaka), atorvastatin (za snižavanje kolesterola), vitamin D, pantoprazol (za smanjenje želučane kiseline) te diazepam (za smirenje).

Koji su se lijekovi najčešće izdavali na recept, koji su se kupovali bez recepta te koliko smo na lijekove potrošili u Varaždinskoj županiji, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci