Kamioni sa svježim mlijekom iz Mađarske, povrće iz Makedonije, svinjetina iz Njemačke… Situacija je izuzetno ozbiljna, ali to nije to od jučer, već, na žalost, traje dulje vrijeme, a sada samo na svijetlo izlaze neki stvari, koje su se godinama gomilale, uz to što imamo izuzetno složenu, izvanrednu situaciju u dijelu stočarskog sektora, kao što je širenje afrička svinjska kuga, ili općenito zbog problema u vezi plavog dizela.
Tako prilike u poljoprivrede i stočarstvu vidi Mladen Jakopović, zamjenik Hrvatske poljoprivredne komore, čiji je upravni odbor početkom tjedan održao sjednicu na kojoj se raspravljalo što i kako dalje.
- Situacija je vrlo kompleksna. U poljoprivredi ulazni troškovi rastu iz dana u dana, skokovi su i do 20-25% gore-dole, a ni u jednom sektoru nije ništa drukčije. Jednostavno, ne možete ništa ozbiljno planirati. S druge strane, imamo izuzetno veliki uvoz proizvoda po izuzetno niskim cijenama, kojima ne možemo konkurirati, pogotovo povrća iz trećih zemalja. Nismo još uvijek konkurentni jer smo koristili zapravo samo jednu i pol omotnicu. Zemlje u oktuzenju su puno više ulagali u poljoprivredu nego mi. Moramo uložiti značajna sredstva da bi naša produktivnost porasla, ne samo iz fondova EU, nego i iz nacionalnih sredstava kako bi mogli konkurirati. Inače ćemo ostati bez to malo poljoprivrede jer smo relativno nisko konkurentni i nemamo tih blagodati, koje imaju zemlje u okruženju, a imamo veći trošak rada, veli Jakopović, dodajući da nam je poljoprivreda u jako teškoj situaciji i to treba shvatiti ne samo ministar poljoprivrede, koji obilazi sve, nego i drugi ministri.
Kako veli, ne piše nam se dobro u poljoprivredi ako ne uvedemo kratke opskrbne lance u kompletnoj javnoj nabavi koja mora biti u potpunosti od domaćeg proizvoda, zatim moramo ulagati i nacionalnih sredstava minimalno koliko se sredstava izvuče iz EU fondova, i na kraju dobra zemljišna politika s privatnim i državnim zemljište te udruživanje, koje još nije zaživjelo iako ima dobrih promjera.
Širenje afričke svinjske kuge je novi, dodati problem zadnjih godina.
-ASK utječe na više načina. EU ima ogromne viškove jer Kina ne kupuje zbog zabrana uvoza pa to sve se prilijeva kod nas i burzovna cijena svinjetine je izuzetno niska. S druge strane
bolest eskalirala u Hrvatskoj, gotovo je dostigla razinu pandemije. I u tih tri i pola županije ima je na svim stranama i svi neusklađeni objekti se, na žalost, moraju zatvoriti. Imamo malo inspektora pa nisu u stanju obići sva gospodarstva i vidjeti jesu li dobra ili nisu. Naša ideja je da se to spusti na razinu odobrenih veterinara, lokalnih. Barem privremeno, godinu ili dvije godine dok traje problem ASK za koju je najveći krivac čovjek koji je najveći prijenosnik. Naravno, oni koji se ne pridržavaju biosigurnosti. Lovci nisu sami po sebi problem, iako ima puno više divljih svinja nego što mi to imamo u lovno gospodarskim osnovama i to treba promijeniti u realnost. U županijama gdje je afrička svinjska kuga prisutna, tražimo da se svedu na biološki minimum, uključujući i krmače. Kad se 2017. godine pojavila u Poljskoj, Češi su stavili vojsku na granice. Mi imao prirodne barijere sa sjevera, istoka i juga. Imamo Savu, Dunav i Dravu, što nam je uvelike pomoglo da do prije tri godine nismo imali afričku svinjsku kugu. Međutim, sad je tu i moramo se boriti protiv nje, ukazuje Jakopović.
Jedna od posljedica svega, kako dodaje, bit će gašenje dijela OPG-ova.
-. Imali smo mi masu stvari koje se umjetno otvarali na ovakav ili onakav način. 165 tisuća OPG-ova je neodrživo. Od toga 28.000 ima jednog ili više zaposlenog, dok 130.000 nema niti jednog zaposlenog. Jedan dio toga će se sigurno ugasiti zbog pritiska konkurencije, odnosno nižih cijena. To smo vidjeli i vani. U Europi se ugasila trećina farmi nazad samo 10 godina. S 15 milijuna smo pali na devet milijuna farmi u EU. Dakle, taj trend je realan i u Hrvatskoj, drži Jakopović, dodajući da su nakon sjednice ipak bili umjereni optimisti kad je u pitanju poljoprivreda, jer se polako shvaća da je bitna kao i energija i sigurnost, iako još postoji stav da hrane u Evropi ima dovoljno i da ne može biti gladna, ali u slučaju eskalacije zatvaraju se vrata, kao što se dogodilo par dana u pandemiji onda smo vidjeli da smo u velikim problemima.
-Što je 300 litara plavog dizela za proizvođača? Za poljoprivrednike bi bilo najjednostavnije natočiti običan dizel na svakoj pumpi koji je na svakoj pumpi i dobiti povrat trošarine. Taj sustav imaju ribari kojima se vraća trošarina na benzin. Međutim, imamo dosta veliki otpor Ministarstva financija, koje smatra da se na kontu trošarina za plavi dizel na kraju nešto uštedi jer svi ne iskoriste svoje kvote. Smatraju da će poljoprivrednici gorivo točiti u automobile ili bilo kud te da će država izgubiti taj dio koji uštedi na trošarini za plavi dizel. Kontraargument je taj da ako poljoprivrednik ima pravo na gorivo pa ga potrošiti za svoje osobno vozilo i onda više neće imati za traktor, to je onda njegov problem, ukazuje Jakopović.
