Varaždinska županija treća je po stopama odvajanja i oporabe komunalnog otpada u Hrvatskoj, iza Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Pokazuju to podaci izvješća o komunalnom otpadu i stopi odvojenog prikupljanja otpada namijenjenog za oporabu i recikliranje za 2022. godinu, koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo u srpnju.
U okviru javne usluge prošle je godine u Varaždinskoj županiji prikupljeno 30.238 t komunalnog otpada (29.062 t davatelji javne usluge, 1.176 t reciklažna dvorišta). Ukupna količina nastalog komunalnog otpada iznosi 45.582 t (pri čemu su dodatno utvrđene količine pribrajane količinama sakupljenog otpada u okviru javne usluge, putem spremnika na javnim površinama, kroz sustav povratne naknade u reciklažnim dvorištima i putem trgovine na malo, a uzimajući u obzir udio županije u ukupnom komunalnom otpadu), što iznosi 284 kg/stanovniku (na nacionalnoj razini po stanovniku je nastalo 474 kg komunalnog otpada).
Odvajamo 46 % otpada
Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u okviru javne usluge u 2022. godini na nacionalnoj razini bila je 24%, a u Varaždinskoj županiji 39% (Međimurska 53%, Koprivničko-križevačka 48%), što je dva postotna boda više nego 2021. godine. Kada se razmatraju ukupne količine, stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Varaždinskoj županiji iznosila je 46% (Međimurska 59%, Koprivničko-križevačka 52%).
Gledajući pojedine vrste odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, u Varaždinskoj županiji prikupljeno je 3.006 t papira, 2.233 t plastike, 977 t stakla, 359 t metala, 1.386 t glomaznog otpada, 245 t tekstila, te 3.338 t bio-otpada.
Što se tiče gospodarenja komunalnim otpadom, kao i prethodnih godina, županija s najvećom stopom oporabe komunalnog otpada sakupljenog u okviru javne usluge u 2022. godini je Međimurska županija (44%), iza koje slijede Koprivničko-križevačka županija (38%) i Varaždinska županija (32%). Županije s najnižom stopom oporabe u okviru javne usluge u iznosu od 3% su Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Splitsko-dalmatinska županija. S dodatno utvrđenim količinama komunalnog otpada, procijenjena stope oporabe u Varaždinskoj županiji iznosi 47% (iza Međimurske županije s 55% i Koprivničko-križevačke županije s 50%).
Stanje u općinama i gradovima
A kakva je situacija u pojedinim gradovima i općinama u Varaždinskoj županiji? Najviše kilograma komunalnog otpada po stanovniku sakupljeno je u općini Visoko (328 kg/st), Breznički Hum (298 kg) i Varaždin (286 kg). Slijede Ludbreg (242 kg), Ivanec (202), Novi Marof (179), Varaždinske Toplice (171), Martijanec (170), Gornji Kneginec (169), Lepoglava (153), Klenovnik (145), Jalžabet (143), Bednja (141), Breznica (138), Sračinec (134), Vidovec (128), Trnovec Bartolovečki (125), Beretinec (124), Vinica (120), Cestica (116), Ljubešćica (107), Maruševec (105), Veliki Bukovec (103), Petrijanec (102), Mali Bukovec (99), Sveti Ilija (99), Sveti Đurđ (93), te Donja Voća (75).
Ludbreg peti među gradovima Samo četiri hrvatska grada bilježe stopu odvajanja otpada iznad 50 posto, pri čemu Prelog odvaja čak 66,4 posto komunalnog otpada, a stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašili su još Koprivnica, Krk i Osijek. Sa 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada, Ludbreg se našao na petom mjestu. Samo četiri hrvatska grada bilježe stopu odvajanja otpada iznad 50 posto, pri čemu Prelog odvaja čak 66,4 posto komunalnog otpada, a stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašili su još Koprivnica, Krk i Osijek. Sa 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada, Ludbreg se našao na petom mjestu.
Po stopi odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge prednjače Martijanec (68%) i Breznički Hum (64%), a slijede Ludbreg 49%, Veliki Bukovec 48%, Visoko 47%, Varaždin 46%, Mali Bukovec 45%, Jalžabet 43%, Novi Marof 39%, Sveti Ilija 38%, Beretinec 37%, Sračinec 37%, Gornji Kneginec 35%, Trnovec Bartolovečki 31%, Varaždinske Toplice 31%, Vidovec 31%, Cestica 29%, Lepoglava 27%, Sveti Đurđ 27%, Ivanec 26%, Vinica 26%, Donja Voća 25%, Maruševec 25%, Petrijanec 25%, Ljubešćica 24%, a na začelju su Klenovnik 16%, Breznica 11% i Bednja 10%.
Još smo daleko od zadanih ciljeva
Ukupna količina nastalog komunalnog otpada lani je u Hrvatskoj porasla za 4% u odnosu na prethodnu i dosegla maksimalnu vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine (1.844.382 t), navodi se u izvješću. Stopa oporabe, odnosno stopa recikliranja porasla je za tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, kao i udio odvojeno sakupljenog otpada. Pozitivni trendovi vidljivi su kod odvojenog prikupljanja otpada i oporabe, no još smo daleko od postavljenih ciljeva Europske unije, a to je da se do 2030. godine najmanje 60% ukupnog komunalnog otpada reciklira ili kompostira (65% do 2035.). Također, u skladu s Direktivom EU-a o odlagalištima otpada, države članice moraju do 2035. godine smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta na 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada. U Hrvatskoj se u 2022. godini udio odloženog komunalnog otpada smanjio za dva postotna boda i iznosi 56%. Pored 34% oporabljenog i 56% odloženog komunalnog otpada, preostalih 10% upućeno je na ostale postupke obrade i to uglavnom u postrojenja na mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), dok se zanemarivi dio odnosi na druge postupke predobrade, privremeno skladištenje i procjene za neobuhvaćeni dio stanovništva za koje nije moguće utvrditi postupanje, navodi se u izvješću. U Varaždinskoj županiji, od 30.238 t komunalnog otpada sakupljenog u sklopu javne usluge, uz 32% oporabljenog otpada, odloženo je 67% otpada, a ostatak (158 t) se odnosi na druge postupke.
Ukupna količina nastalog komunalnog otpada lani je u Hrvatskoj porasla za 4% u odnosu na prethodnu i dosegla maksimalnu vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine (1.844.382 t), navodi se u izvješću. Stopa oporabe, odnosno stopa recikliranja porasla je za tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, kao i udio odvojeno sakupljenog otpada. Pozitivni trendovi vidljivi su kod odvojenog prikupljanja otpada i oporabe, no još smo daleko od postavljenih ciljeva Europske unije, a to je da se do 2030. godine najmanje 60% ukupnog komunalnog otpada reciklira ili kompostira (65% do 2035.). Također, u skladu s Direktivom EU-a o odlagalištima otpada, države članice moraju do 2035. godine smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta na 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada.
U Hrvatskoj se u 2022. godini udio odloženog komunalnog otpada smanjio za dva postotna boda i iznosi 56%. Pored 34% oporabljenog i 56% odloženog komunalnog otpada, preostalih 10% upućeno je na ostale postupke obrade i to uglavnom u postrojenja na mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), dok se zanemarivi dio odnosi na druge postupke predobrade, privremeno skladištenje i procjene za neobuhvaćeni dio stanovništva za koje nije moguće utvrditi postupanje, navodi se u izvješću. U Varaždinskoj županiji, od 30.238 t komunalnog otpada sakupljenog u sklopu javne usluge, uz 32% oporabljenog otpada, odloženo je 67% otpada, a ostatak (158 t) se odnosi na druge postupke.
