Hrvatska je među osam najsiromašnijih članica u EU s čak 350.000 građana koji žive ispod statističke granice ekstremnog siromaštva, upozoreno je uz Dan borbe protiv siromaštva. Ljudi kopaju po kontejnerima, skupljaju plastične boce koje prodaju za nekoliko kuna i pitanje je uopće od čega žive, kako će preživjeti danas i dočekati sutrašnji dan. Istovremeno, u Hrvatskoj na odlagalištima otpada godišnje završi između 380.000 i 400.000 tona hrane, a prema provedenom istraživanju Centra za prevenciju otpada iz hrane (CEPOH) svaka osoba prosječno godišnje baci 75 kilograma hrane u smeće. Upravo se na problem bacanja hrane pokušalo skrenuti pozornost uz akciju “Hrana nije otpad” u Zagrebu uz Svjetski dan hrane, koji se obilježio 16. listopada.
U Varaždinu takvih akcija nije bilo. Ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije Ante Šola navodi kako puno hrane i dalje završava u smeću, a donacija je premalo iako je već četiri godine na snazi Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane, zahvaljujujući kojem se na donacije više ne plaća PDV.
- Unatoč tome što je Pravilnik nedavno izmijenjen u dijelu gde se hrana na kojoj piše „najbolje upotrijebiti do“ može donirati i nakon toga datuma, pod uvjetom da je hrana sigurna, još uvijek se mnogi nisu odlučili donirati, pa se hrana i dalje baca - upozorava.
I Zdenko Viljevac, voditelj Socijalne samoposluge pri Franjevačkom svjetovnom redu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu koja je djelovanjem kroz Otvorenu platformu “Mreža hrane” izravno bila uključena u donošenje spomenutog Pravilnika, kao i oslobađanja plaćanja PDV-a na doniranu hranu, upozorava da Pravilnik, nažalost, nije dovoljno potaknuo donatore tako da nisu ni imali donacija po toj osnovi!
Više o ovoj temi čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
