Ambliopija ili slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija - vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta, a bez prisutne vidljive bolesti oka.
To je najčešća patologija vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku, stoga je Ministarstvo zdravstva 2015. uvelo probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Hrvatskoj, a od 2016. se 12. rujna obilježava Nacionalni dan ambliopije.
- Uzrok je izostanak dozrijevanja vidnog djela mozga zbog izostanka vidne stimulacije. Veći rizik nastanka je prisutan kod prijevremeno rođene djece i djece rođene s težinom manjom od 2500 grama te djece s razvojnim teškoćama – ističe dr. Mirjana Kolarek Karakaš, varaždinska pedijatrica i predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
Kako navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rizični čimbenici za nastanak ambliopije su u više od 90% slučajeva izražene refraktivne greške i strabizam (škiljavost, bijeg oka). Postoji li refraktivna greška, tada je potrebna korekcija naočalama ili kontaktnom lećom. Ponekad je potrebno i flasterom prekriti zdravo oko kako bi se poticao razvoj vida slabovidnog oka. Liječenje traje do postizanja za dob odgovarajuće vidne oštrine, a to je u pravilu moguće do 7. godine života, kada je razvoj vidnoga dijela mozga gotovo u cijelosti završen.
Zakasni li se s liječenjem, dijete više neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije bio stimuliran jasnom i oštrom slikom svijeta koji nas okružuje, stoga nije i neće biti razvijen.
- Dijete često ne primijeti simptome slabovidnosti te bez probira problem ostaje neprepoznat. Često simptoma ni nema, osobito ako je zahvaćeno jedno oko, iz razloga što dijete to kompenzira drugim, zdravim okom. Zato su preventivni pregledi, tj. probiri od iznimne važnosti – naglasila je dr. Kolarek Karakaš.
- Najčešći simptomi su škiljenje i žmirkanje, gdje se ne radi nužno o slabovidnosti, ali treba provjeriti vid ako traje više od mjesec dana, zatim pokrivanje jednog oka pri fokusiranju predmeta u daljini, povremeno ili stalno "bježanje" oka (strabizam), dijete naginje glavu u određeni položaj, približava predmete, ekrane... javljaju se teškoće pri čitanju, glavobolja... – pojasnila je simptome.
- Dob kada se simptomi javljaju ovisi o težini promjena. Već u prvoj godini moguća je pojava strabizma, stalno bježanje oka, spuštena vjeđa. To može biti uobičajeno u prvim mjesecima života. U dobi od 1-3 godine strabizam, vidljiv golim okom, je česti uzročnik ambliopije. Razdoblje od 3. do 5. godine je najvažnije za otkrivanje slabovidnosti te je optimalna dob za probir između 4. i 5. godine. Sva djeca u toj dobi dobivaju na svoje ime i kućnu adresu poziv na pregled zbog slabovidnosti – napomenula je pedijatrica.
Probir testiranjem vidne oštrine četverogodišnjaka najpouzdaniji je za otkrivanje slabovidnosti, s obzirom na to da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97% svih anomalija oka.
- Oko 20% pregledane djece upućuje se na daljnju obradu. Ako se otkrije u dobi od četiri godine, slabovidnost je izlječiva u 90% slučajeva, a i ostalima je moguće poboljšati vidnu funkciju. Lani se 56% roditelja odazvalo pozivu na pregled. Sve to može i mora biti bolje kako bismo našoj djeci osigurali dobar vid! U slučaju da na kućnu adresu nije stigao poziv na pregled, a dijete je starije od četiri godine, obratite se svojem pedijatru ili obiteljskom liječniku, koji će vas uputiti na pregled oftalmologu. Shvatite to ozbiljno, pregled je besplatan, ne boli, a djetetu može spasiti vid! – poručila je roditeljima.
DJECA I EKRANI - Ekrani ne oštećuju izravno vid, ali prekomjerno korištenje digitalne tehnologije može uzrokovati suhoću očiju, zamor, glavobolju, zamućenje vida. Savjetuje se pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi i pogled usmjerite na objekt udaljen oko 20 stopa (oko 6 metara). Djeca mlađa od dvije godine trebala bi izbjegavati ekrane! Boravak na otvorenom, barem 2 sata dnevno, štiti dječji vid. Više u prirodi, manje pred ekranom dobitna je kombinacija za zdravlje naših najmlađih – naglašava dr. Kolarek Karakaš.
