Svjetska zdravstvena organizacija, zajedno sa svojim globalnim partnerima, najavila je da će u cilju suzbijanja pandemije COVID-19 osigurati 120 milijuna brzih dijagnostičkih testova korejskog SD BioSensor i američkog Abbott tijekom sljedećih šest mjeseci. Njemačka je, kako je izvijestio DW, naručila 20-ak milijuna takvih ispitnih kompleta, koji daju rezultate za 15 do 30 minuta, umjesto za više sati ili čak dana, i to s manje sofisticiranom opremom te po cijeni od svega pet dolara, a još bi mogli pojeftiniti.
-Kvalitetni brzi testovi pokazuju nam gdje se virus skriva, što je ključno za brzo pronalaženje i izoliranje kontakata i prekidanje lanaca prijenosa. Testovi su kritični alat za vlade jer žele ponovno otvoriti ekonomije i na kraju spasiti i živote i sredstva za život ", rekao je čelnik WHO-a Tedros Ahanom.
Iako su manje pouzdani od PCR testova, koji zahtijevaju opremi i toliko su skupi da na koljena bacaju zdravstvena osiguranja, sve veći broj medicinskih stručnjaka podupire masovno uvođenje antigenskih testova jer omogućavaju identificiranje zaraženih ljudi i prije nego što pokažu simptome, kada osobe imaju veliko virusno opterećenje i posebno su zarazne.
Nakon nedavnog manjeg, Austrija je najavila masovnog testiranja stanovništva u siječnju, a onda slijedi obvezno testiranje visoko zaraženih područja s iznadprosječnom sedmodnevnom incidencijom, kao i obvezno testiranje svakih dva tjedna za zaposlenike struka u uskom kontaktu s ljudima (bolnice, domovi, učitelji trgovine, frizeri, maseri)
Brzi dijagnostičkih testovi za COVID-19 koriste se i u hrvatskim bolnicama pa tako i varaždinskoj, kao i za ispitna istraživanja, kao ona u Zagrebu.
Unatoč svemu tome, još uvijek se zazire od masovnog testiranja pučanstva, iako je upravo to u Slovačkoj dalo rezultate, zajedno s određenim restriktivnim mjerama, koje nisu bile tako oštre kao u drugim zemljama jer su ugostiteljski objekti primjerice, mogli imati otvorene terase.
Takva je kombinacija, kako su ocijenili britanski stručnjaci, uspjela srušiti stopu zaraze u Slovačkoj za oko 60 posto u jednom tjednu. U najteže pogođenim dijelovima zemlje prva testiranja provedena su između 23. i 25. listopada, a 31. listopada i 1. studenog u cijeloj zemlji, da bi najteže pogođenim dijelovima zemlje opet bila 7. i 8. studenoga. Nažalost, od daljnjih se masonovih testiranja odustalo zbog otpora i dr., tako da se zaraza počela opet širiti te će se 21. prosinca na tri tjedna zatvoriti škole i dr., a od 28. prosinca obvezna su testiranja u velikim tvrtkama.
Dok Hrvatska ima oko četiri milijuna stanovnika te 25 tisuća aktivnih slučajeva ili 41 na milijun stanovnika i 2484 preminula ili 607 na milijun stanovnika, Slovačka, koja ima 5,5 milijuna stanovnika, ima 32 tisuće aktivnih oboljelih od zaraze ili 23 na milijun te do sada 1122 preminula ili 205 na milijun. A iako nema puno testiranih i susjed je Kine, Tajvan s 23,6 milijuna stanovnika ima aktivna svega 123 slučajeva, a od početka pandemije tek sedam preminulih ili 0,3 na milijun, takao da nikad nije imao zatvaranja i ograničenja (izuzev okupljanja više od 100 ljudi), što je posljedica dobre infrastrukture javnog zdravstva uspostavljene prije COVID-19, odnosno zbog SARS-a, koja je omogućila brzi koordinirani odgovor u domenama ranog probira (još u siječnju uvedeno je stotinjak mjera, među kojima i kontrola svih putnika iz Kine, a onda i ostalih) i učinkovitih metoda za izolaciju / karantenu (nadzor putem telefona) , pri čemu su se koristile i digitalne tehnologije za prepoznavanje potencijalnih slučajeva (temeljem podataka o putovanju građana jer to omogućava zakonodavstvo sukladno Zakonu o suzbijanju bolesti iz 2007), , ali i „primitivne, poput masovne upotrebe maski.
Kako bilo, Slovačka je jedina zemlja u EU koja je prošlog mjeseca, nakon velikog rasta broja zaraženih u listopadu, imala pad aktivnih slučajeva. To nije uspjelo ni Njemačkoj, ni Francuskoj ni bilo kojoj drugoj zemlji koja se isključivo oslanjala na djelomična zaključavanja, odnosno restriktivne mjere. U tim zemljama, u najboljem slučaju, došlo je do stagnacije, odnosno smanjenja krivulje rasta i njezinog zadržavanja na određenoj razini. Stoga bi bilo neobjašnjivo čudo kada bi u Hrvatskoj, samo zahvaljujući postojećim mjerama i eventualno još nekim stražnjim, došlo do kontinuiranog pada aktivnih slučajeva.
Umjesto očekivanja takvog čuda, bolje bi bilo konačno se odlučiti za brza testiranja barem u najugroženijim dijelovima zemlje, i to ne samo u pojedinim ili svega jednom poduzeću, nego što više svih građana. Takvo utvrđivanje zaraženih pripomoglo bi i kod budućeg cijepljenja protiv koronavirusa, budući da bi otkrilo i osobe koje su preboljele zarazu bez da su toga bile svjesne jer nisu imale simptome ili su bili blagi, a takvi zacijelo ne trebaju dobiti cjepivo koje potiče stvaranje imnnuniteta, koji kod njih već postoji.
