Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se svakoga dana u prosjeku ubiju dvije osobe, odnosno godišnje njih oko 700. Da bi se te smrti spriječile, potrebno je što hitnije izraditi Nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida.
Ukazali su na to iz Udruge Životna linija povodom Svjetskog dana prevencije samoubojstava koji se obilježava 10. rujna s ciljem podizanja svjesnosti o potrebi prevencije samoubojstava na globalnoj razini.
Kako naglašava predsjednik udruge Tin Pongrac, riječ je o jednom od ključnih društvenih pitanja i zahtijeva odgovarajuću pažnju na nacionalnoj razini. Nažalost, u Hrvatskoj do sada na tom polju nije učinjeno praktički ništa premda su brojke zastrašujuće – podaci MUP-a pokazuju da je samoubojstvo lani počinilo 625 osoba. Gledajući samo Varaždinsku županiju, lani je evidentirano 78 samoubojstava, odnosno 37 osoba se ubilo, dok je 41 osoba to pokušala učiniti. Na samoubojstvo se, proizlazi to iz statistike PU varaždinske za prošlu godinu, najčešće odlučuju muškarci. Od spomenutih 78 samoubojstava, 57 su počinili muškarci, a 21 žene. U najvećem broju slučaja – 24 – samoubojstvo su počinile osobe iznad 60 godina te oni od 50 do 60 godina starosti (18 slučajeva).
Međutim, ubilo se i deset osoba starih između 20 i 30 godina.
- Upravo zbog ovih alarmantnih podataka, RH hitno mora izraditi Nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida. Susjedne države posjeduju takve strategije i u tom smislu zaostajemo za njima - ukazao je Pongrac.
No, što to osobu navodi da jedini izlaz vidi u samoubojstvu? Pongrac ističe kako se ne radi o nenadanoj odluci pojedinca već uvijek postoje dublji razlozi. Depresija je jedan od najčešćih rizičnih faktora.
- Nju bi trebalo liječiti, najbolje kombinacijom psihoterapije i antidepresiva, kako ne bi proizvela svoj najopasniji potencijalni učinak, a to je suicid - kaže Pongrac po čijem mišljenju i društvo u kojem živimo također doprinosi sve većem broju samoubojstava.
- Društvo je u Hrvatskoj u načelno u lošem općem psihičkom stanju. Pokazuje znakove regresije, u kojoj se vraća na primitivnije tj. nezrelije oblike funkcioniranja. Osjetljiviji pojedinci u takvom društvu, često suočeni s agresijom i nedostatkom empatije, mogu zapasti u teške osobne krize, koje mogu rezultirati suicidom - naglašava predsjednik Udruge Životna linija.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
