Je li otpad, deklariran kao neopasan, koji je Tipos resurs uvozio iz Italije, ikada vraćen u tu zemlju nakon što su u njemu nađene opasne tvari? Ako nije vraćen, kao što propisuje zakon, zašto nije i tko je za to sve odgovoran? Ključna su to pitanja koja se nameću nakon novih saznanja u aferi Tipos resurs.
Prema hrvatskim istražiteljima, od 2022. do 2024. u Hrvatsku je stiglo najmanje 12.000 tona otpada u 576 pošiljki iz Italije, odnosno tvrtki Zoffoli Metalli, Gifema, Stena Recycling, Intercommercio i Tellfer. Kako doznaje index.hr, taj je otpad završavao kod tvrtke Tipos Resurs u vlasništvu supružnika Šincek, odnosno u Gospiću gdje su pronađeni ostaci obrade električne i elektroničke opreme, medicinskog otpada, plastike te građevinskih i mineralnih materijala.
Takav, ovogodišnji nalaz vještaka ne čudi, zna li se što se sve uvozilo, što zorno govori slučaj iz ožujka 2024. kada je kamion s otpadom iz tvrtke Zoffoli Metalli zaustavljen blizu graničnog prijelaza Pasjak.
-Bio je 13. ožujka kada je policija zaustavila kamion koji je vozio Ivica Mihalić. Pozvan je inspektor zaštite okoliša, a prikolica s teretom zadržana je u policijskom prostoru. Pretragom prikolice policija je izuzela uzorke otpada koji je izgledao poput mljevene plastike u zrncima različitih boja, navodi Ana Raić.
Kako nastavlja, Šincek je tada dobio nalog da od akreditiranog laboratorija dostavi analizu tereta. Angažirao je Bioinstitut iz Čakovca.
-U tajno snimljenim razgovorima s voditeljicom laboratorija Teutom Tompić govorio je da mu je analiza potrebna kako bi odlučio hoće li "preuzeti robu ili ne". Nekoliko dana poslije Tompić mu je rekla da su "neka 2-3 pokazatelja bila preko granice" te da laboratorij ponavlja mjerenja. U razgovoru su spomenuti antimon i mineralna ulja odnosno ugljikovodici. Iz izvještaja Bioinstituta proizlazi da se radilo o mješavini otpada u kojoj su pronađeni neki teški metali i ugljikovodici. Šincek je pritom tvrdio da materijal nije namijenjen odlaganju, nego daljnjoj oporabi te je rekao da su od Talijana već dobili analize i da s njima dugo posluju, navodi Ana Raić.
Osim u Čakovec, jedan od uzoraka, koje je uzela policija. poslan i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
-Taj nalaz bio je još problematičniji. Analiza je pokazala da otpad nije samo plastika i guma, kako je bio deklariran, nego mješavina komadića plastike, metala i drugih neidentificiranih primjesa. Utvrđene su povećane koncentracije bakra, antimona, cinka i olova te potencijalni toksični učinak. Otpad, prema nalazu, nije zadovoljavao ni kriterije za odlaganje zbog prekoračenih koncentracija antimona, ukupnog organskog ugljika, fenola i mineralnih ulja, navodi Ana Raić.
I što se dogodilo, točnije trebalo dogoditi?
Ako pošiljka stigne u Hrvatsku, a u njoj se otkriju opasne tvari koje nisu bile ispravno deklarirane to se klasificira kao nezakonit promet otpadom. Sukladno europskim uredbama i Zakonu o gospodarenju otpadom, pošiljatelj (izvoznik) iz države podrijetla dužan je preuzeti otpad natrag o svom trošku. Ako pošiljatelj to ne učini ili ga nije moguće identificirati, obvezu povrata ili alternativnog sigurnog zbrinjavanja preuzima država podrijetla, odnosno nadležno tijelo te države?
A što se kod nas dogodilo?
Krenulo je prikrivanje otpada, kako navodi Index.hr, , nakon što su stigli nalazi uzorak izuzetih 2024. godine. No još strašnije zvuči nešto drugo.
"Bi li te možda zanimalo odlagalište u Hrvatskoj?", čuje se u tajnoj snimci snimljenoj u Italiji još 2018. baš kada su Varaždinske vijesti objavile članak ISTRAŽUJEMO Kakav se otpad skladišti i obrađuje u Miškininoj 59 u Varaždinu..
