Naknade za bolovanja će porasti, a ravnateljica Uprave za pravne poslove Ministarstva zdravstva Marija Pećanac pojasnila je u emisiji HTV-a Studio 4 komu će i koliko porasti naknade te mijenjaju li se limiti.
- Izmjene zakona previđaju povećanje maksimalne mjesečne naknade za vrijeme bolovanja, odnosno privremene nesposobnosti, na teret HZZO-a s 565 na maksimalnih 995 eura. Povećanje se odnosi na sve osiguranike koji ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti - rekla je Marija Pećanac, ravnateljica Uprave za pravne poslove Ministarstva zdravstva.
Dodala je da do povećanja dolazi zbog usklađivanja s prosječnom plaćom i činjenice da naknade nisu promijenjene od 2006. godine.
- Bilo ih je potrebno uskladiti s rastom plaća te pratiti demografske mjere koje je pokrenulo Ministarstvo demografije. Cilj je osigurati osiguranicima privremenu naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti - kazala je Pećanac.
Objasnila je i koje naknade rastu te koji su limiti.
- Uzroci bolovanja su limitirani. Povećanja se odnose na sve uzroke bolovanja, koji se prva 42 dana terete na sredstva poslodavca. Oni nisu predmet ovoga zakona. Nakon 42 dana poslodavac više nema obvezu isplaćivanja naknade ako osiguranik i dalje koristi bolovanje, nego tu obvezu preuzima HZZO - ističe Pećanac.
Kako kaže, postoje određene kategorije osiguranika, odnosno uzroka bolovanja koji terete sredstva Zavoda od prvoga dana bolovanja.
- To su pratnja osigurane osobe koja je upućena na liječenje, njega oboljelog člana uže obitelji te privremena nesposobnost za rad od bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom - napomenula je.
Naglasila je da nema limita u slučajevima ozljede na radu, rodiljnih dopusta te smrti djeteta za vrijeme rodiljnog dopusta. U tom slučaju isplaćuje se puni iznos plaće. Dodala je da šire izmjene zakona u ovom trenutku nisu u planu.
- Poslodavci nisu obuhvaćeni ovim izmjenama, za njih se ne mijenjaju naknade za bolovanje - kazala je Pećanac.
Odgovorila je i na pitanje što je s ranjivim skupinama.
- Svi ti uzroci bolesti obuhvaćeni su izmjenama zakona, za sve njih povećavaju se naknade kod privremene nesposobnosti za rad - navela je Pećanac.
Navela je i da je prema podacima DZS-a za 2023. zabilježeno 20.540.000 dana bolovanja. Od toga je 19 milijuna dana bilo zbog bolesti, 728.000 dana zbog nesreće na radu, a 805.000 dana zbog njege člana obitelji. Zaključeno je da je ukupno bolovanje smanjeno za dva milijuna dana.
