Neorganizirana i loše vođena država, nesposobni političari i političke stranke bez vizije glavni su razlog iseljavanja. Pokazali su to rezultati istraživanja koje prošli tjedan predstavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a koje je provedeno među hrvatskim građanima koji su od ulaska u Europsku uniju otišli iz Hrvatske.
Nepotizam i "rođaci"
A otišli su i zbog beznađa, besperspektivnosti zemlje, propadanja države, društva i naroda, zapošljavanja podobnih, stranačkih ljudi, nepotizma i "rođaka", korupcije i kriminala u državi i u svim segmentima društva, prepucavanja o prošlosti, ustašama i partizanima, '41. i '91., te zbog nedostatka perspektive.
- U najvećoj mjeri odlazak je potaknut problemima koji dolaze iz općih društvenih i političkih okolnosti i nezadovoljstvom takvim općim stanjem i društveno-političkom klimom u zemlji. Problemi iz područja radno-socijalnog statusa u odnosu na ove prve rjeđe su isticani, kao i o osobni razlozi. Jasno je da Hrvatskoj trebaju i ekonomske promjene, ali i one šire društvene, kao i da su one moguće samo ako na njima rade svi – i oni na vlasti i oni u opoziciji, i poslodavci i sindikati, i akademska i kulturna zajednica - zaključila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Iselile cijele obitelji
Broj iseljenika iz godine u godinu raste, a najviše građana odlazi u Njemačku (29,6 posto) i Irsku (20,8 posto), koje slijede Belgija, Švedska i Austrija. Zabrinjava i struktura iseljenih osoba - čak 82 posto iseljenika u radno-aktivnoj dobi je u mlađim dobnim skupinama, od 18 do 40 godina starosti. Dvije trećine iseljenika je u braku ili izvanbračnoj zajednici, a od njih je 82 posto iselilo u paru s partnerom/icom. Od obitelji s djecom njih 72 posto odselilo je zajedno s djecom. Završenu srednju školu ima 44,2 posto iseljenika, fakultet 33,3 posto, a magisterij ili doktorat njih 20,9 posto. Prije odlaska njih 73,5 posto je bilo zaposleno, pri čemu je najviše iseljenika (40,5 posto) imalo plaću manju od 4.000 kn, plaću od 4.000-6.000 kn imalo je njih 23,4, ali je značajan i udio onih s primanjima većima od 6.000 kn (33,1 posto).
Opširnije o novim iseljenicima i koliko stanovnika Varaždinske županije je svoj novi dom potražilo preko granice pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
