Večeras počinje šesto izdanje Vinskog grada u Varaždinu, već dobro poznate i prihvaćene manifestacije, koja se ove godine održava na novoj lokaciji, uz bedeme varaždinskoga Starog grada. Organizator je tvrtka Vinart, u kojoj je vjerojatno najpoznatiji varaždinski stručnjak za vina Saša Špiranec partner i njen kreativni(ji) dio. Stoga smo s njim razgovarali ne samo što će se idućih desetak dana nuditi i događati uz Stari grad, već i nešto šire o vinarstvu i vinogradarstvu u nas.
-Vinski grad je i dalje “open air” festival namijenjen prije svega građanstvu, ove godine traje do 30. kolovoza, i to od 17 do 1 h. Osmislili smo ga kao manifestaciju otvorenu svima, koja stvara ugodnu atmosferu primjerenim uređenjem i decentnom glazbenom podlogom, tijekom kojeg se mogu iskušati pomno odabrana vina iz cijele Hrvatske pa i drugih zemalja. Ideja je da Vinski grad bude mjesto na kojem se može opušteno družiti, razgovarati, degustirati različita vina i izmjenjivati mišljenje o njima. Dakle, pazimo da se festival ne pretvori u neku feštu ili bilo što drugo gdje je količina konzumiranog alkohola važnija od onog što se u čaši nalazi. Drugim riječima radimo na kulturi vina i stola i omogućavamo svim ljudima željnim kulturnije zabave da pronađu svoju oazu, ispunjenu pitomim ljudima, dobrim vinima i finom hranom.
Ove ste godine vinu i hrani pridodali još i odabranu ponudu ginova i kraft piva. No ipak okosnica je ponuda vinarija, koje su zastupljene geografski ravnomjerno. Ili možda je ipak malo više sjevera?
Da, potrudili smo se pa tako Iz Varaždinske županije i obližnjeg Međimurja dolazi gotovo polovica izlagača. Među lokalnim vinarima smo odabrali one najbolje i uputili im pozivnice. To su Kopjar, Mežnarić, Dvanajščak Kozol, Štampar, Lovrec, Tomšić, Belović, DeMar, Boris Novak i Preiner. Druga polovica su vinari iz ostalih dijelova Hrvatske i inozemstva. To su imena poput Kutjeva d.d. i Krauthaker vinarije iz Slavonije, Skaramuče iz Dalmacije te Damjanića i Vinistre iz Istre. Iz inozemstva smo doveli vinarije Montes iz Čilea, Kaiken iz Argentine, Astoria iz Italije, Puklavec family wines iz Slovenije i Tikveš iz Makedonije. Tu su još Good Spirits žestoka pića, zatim ginevi Alkemist i Panarea Gin koju predstavlja Roto svijet pića, kao i pivo Erdinger i Stiftung hell. Za hranu se i ove godine brinu Vindija i zagrebački Cheese bar.
Sudeći prema uglednim međunarodnim priznanjima vinarijama, koje zadnjih godina stižu sve više u Hrvatsku pa tako i na njezin sjever, čini se da je ostvaren određeni iskorak.
Ostvaren je ogroman napredak, uglavnom u vidu modernizacije i stjecanja neophodnih znanja i vještina. Došlo se do spoznaje da smo mala, ali važna točka s tradicijom, s velikim doprinosom svjetskoj vinskoj sceni u vidu nekih sorti koje su potekle ovdje i danas se uzgajaju diljem svijeta. Zbog toga danas prema tržištima koračamo samosvjesni i s puno kvalitetnijim vinima nego nekad.
Je li i kako korona utjecala na ovaj sektor?
Ogroman je negativan utjecaj na globalnu ekonomiju i vinarstvo nije ništa bolje prošlo od drugih. Pozitivna strana je da se nakon početnog perioda potpuno zaustavljene ekonomije, kasnija prodaja ipak počela vraćati na stare veličine pa će u konačnici ukupni gubici biti oko 20% od prošlogodišnjeg prometa, što je s obzirom na okolnosti zapravo veliki uspjeh.
Kakva je budućnost vinogradarstva i vinarstva u nas i svijetu?
Budućnost je u devizi pij manje, pij bolje. Dakle, ljudi danas na razvijenim tržištima piju manje količinski, ali kvalitetnija i skuplja vina, pa su ukupni financijsku prometi vinom u konstantnom rastu zadnjih pet do deset godina i to im je projekcija za slijedećih pet s iznimkom koronaške 2020. S druge strane gledano količinski u litrama u istom periodu bilježi se kontinuirani pad.
Stanje na sjeveru Hrvatske, osobito usporedba Međimurje – varaždinska regija?
Bregovita Hrvatska (službeni naziv vinske regije) je trenutno u naletu na nacionalno tržište i popularan je izbor kupaca. Osobito vina od sorti sauvignon bijeli, pinot crni, muškat žuti i bijeli, rajnski rizling, pušipel, kraljevina i škrlet. To su sorte koje najviše interesiraju kupce kad vino dolazi iz ove regije. Naime, kad kupac traži lakša i aromatična vina osvježavajućeg karaktera, vrlo često odabire vina iz ove regije, jer se najbolja vina tog stila tu i nalaze. Najperspektivnije u ovom trenutku djeluju podregije Plešivica i Međimurje, a jako dobar trend bilježi i Moslavina. Varaždinsko vinogorje se nalazi u tranziciji iz hobističkog vinarenja u profesionalno i trenutno tržišno gledano zaostaje za Međimurcima. Nekolicina uspješnih vinara poput Mežnarića i Kopjara su pokazali da se može, samo bi im se kvalitetom i ambicijom trebali pridružiti i drugi, i tek onda će cijelo vinogorje moći ostvariti potencijale kojih ne manjka.
S obzirom na to, preporuka za Varaždinsku županiju, odnosno vinogradare: suradnja, brendiranje...
Zajedništvo jer ključ. Jedni drugima trebaju pomagati razmjenom iskustava, tako podići prosječnu kvalitetu prosječnog vina za koju stepenicu više i tek onda će šira javnost prihvatiti da se i u vina iz te regije isplati investirati novac. Naravno potrebna je i organizacija koja će se brinuti o marketingu i promociji. Zajednička robna marka je dobar put, ali nije neophodan. Različiti su putevi do uspjeha, ali je neophodno pokazati slogu i povjerenje jednih prema drugima, ne se gledati kao konkurente, jer se tržište nalazi puno dalje od susjeda iz susjednog vinograda s kojim ste u obiteljskoj zavadi. Ozbiljne i afirmirane vinske regije iz svijeta ne znaju za drugačiji model. Samo zajedništvo, uporan rad na podizanju kvalitete i pametna promocija.
