INTERVJU Pater Mario Crvenka: Ženama dati da obavljaju i neke crkvene službe

Nikola Leskovar | 13.1.2017. u 16:31h | Objavljeno u Aktualno
Ljekarne VŽŽ

Pitanja prava žena, prava na pobačaj, je li feminizam protivan katoličkom nauku, može li katolički nauk biti komplementaran sa znanošću, pitanja su koja su uvijek više-manje u centru pozornosti javnosti, a u posljednje su vrijeme i sve glasnija, vidi se to po „borbi“ džambo-plakatima sekularnih i katoličkih udruga.

Pokreti za sekularnu državu sve su glasniji, jer Crkva u Hrvata ne skriva da želi sudjelovati u društvenom životu izvan okvira Crkve, što se vidi po slučaju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Čini se kao da između „zaraćenih“ strana nije moguć dijalog, a mi smo u razgovoru s paterom Marijem Crvenkom iz varaždinskoga franjevačkog samostana pokušali vidjeti je li moguće pomiriti te stavove.

Zašto baš s njim?

Zato što njegova edukacija obuhvaća iskustva, recimo to tako, iz oba spektra; i religioznog i znanstvenog.

Naime, pater Mario Crvenka je – i filozof, i teolog, i znanstvenik. Prosječnom čitatelju se možda paterovi stavovi neće činiti revolucionarnima, ali već tvrdnja da vjera u Boga nije povezana samo s egzistencijom i poviješću, nego ima i kozmološku dimenziju (to je ona dimenzija koja se može pronaći u Einsteinovom učenju ili učenju Carla Sagana) velik je korak za Crkvu kakva je hrvatska.

Filozofiju i teologiju Mario Crvenka studirao je u Rijeci, biologiju u Innsbrucku, doktorirao je na području prirodnih znanosti, bio je donedavno docent na Odjelu za kemiju Sveučilišta KoblenzLandau, a autor je i nekoliko knjiga te brojnih članaka u domaćim i inozemnim stručnim publikacijama.

Kakav je stav Crkve prema feminizmu, ima li, na primjer, u Bibliji žena koje bi se mogle promatrati iz te perspektive?

Eva je prva feministica, ona je već u početku uzela stvar u svoje ruke, Lea i Rahela su konkurentice za ljubav jednoga muškarca, Hagar je pobjegla od Abrahama i gospodarice Saraje. One same donose odluke, preuzimaju inicijativu. Zatim, na primjer, Mirjam – stoji uz rame Mojsiju i Aronu dok vode izraelski narod. Kad je ona oboljela, narod se nije nastavio kretati, nego tek kad je ozdravila. Ona je primjer za mnoge žene koje su na vodećim položajima, ali Mirjam se obraćala Bogu, a ne znam kome se obraćaju vodeće žene danas. Zatim Debora, Abigajila, Rut i Noemi... Novozavjetne žene su ravnopravne. Prva je Isusova majka, pa Marija Magdalena... U poslanici Galaćanima stoji: „Nema više: Židov - Grk! Nema više: rob - slobodnjak! Nema više: muško - žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!“, znači da vjera nadilazi nacionalnosti i spolove. Mnoge žene koje su pratile Isusa bile su slavljene kao i ostali muškarci.

Napisali ste: „Moglo bi se predmnijevati da i ženi pristaju mnoge službe u Crkvi koje u Crkvi u Hrvata još obavljaju isključivo muškarci.“ Koje su to službe?

Kad sam bio u Njemačkoj i Švicarskoj, vidio sam da žene obavljaju službu, one dijele pričest, posjećuju bolesnike, ne dijele sakramente, ali pomažu svećenicima. Vode prvopričesnike krizmanike, u staračkim domovima i velikim župama drže službu riječi. Velika je uloga žene i kao sekretarice i savjetnice.

„Žene su drugotne, dok su muškarci prvotni.“, izjava je svećenika Ivice Raguža koja je nedavno izazvala uzbunu u javnom prostoru. Je li to službeni stav Crkve?

Ta je izjava izvučena iz konteksta. Žena nije drugotna. U povijesti je takvog razmišljanja bilo, ali vidim da danas u našoj Crkvi malo po malo žena ulazi u crkvene službe. Kako će se Crkva u Hrvatskoj razviti, ne znam, jer to je pitanje za teologe i upravu biskupije, a ja sam prirodoznanstvenik. Ja osobno ne bih imao ni- šta protiv toga da žena u Crkvi preuzme službu đakona ili da joj se barem dopusti da dijeli pričest. Edith Stein, velika filozofkinja, dobro je rekla: „Žena nije dobra samo kad čisti crkvu ili kad kuha, nego i kad služi Bogu.“

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vjiesti od 3. siječnja

Označeno u