- Moždani udar hitno je medicinsko stanje koje nastaje prekidom cirkulacije krvi u mozga, ili zbog začepljena moždane krvne žile, što se javlja u 80-85% slučajeva, odnosno, zbog puknuća krvne žile mozga koje se javlja u 10-15% slučajeva. Kao posljedica moždanog udara može zaostali značajan invaliditet, a u određenog broja slučajeva moždani udar je fatalan - istaknula je povodom Hrvatskog dana moždanog udara (21. lipnja) doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, dr. med., spec. neurolog, subspec. za kronične neurodegenerativne bolesti iz Opće bolnice Varaždin.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi 12.000 do 14.000 ljudi, a 2023. od njega je umrlo 3.255 osoba.
- Posljednjih godina ima pomaka na bolje te je moždani udar s drugog postao četvrti uzrok smrti u našoj zemlji. Smanjenju smrtnosti prvenstveno je pridonijela veća dostupnost modernih metoda liječenja ishemijskog moždanog udara, koja uključuje liječenje u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara, primjenu sistemske (intravenske) trombolize i mehaničke trombektomije. Liječenje u specijaliziranim jedinicama povećava vjerojatnost dobrog ishoda za 14 posto, primjena sistemske trombolize za 30, a mehaničke trombektomije za više od 50 posto. No, unatoč trendu smanjenja smrtnosti i dalje smo među europskim zemljama s relativno visokim opterećenjem cerebrovaskularnim bolestima. Prema podacima Europske organizacije za moždani udar (ESO), u Hrvatskoj su u 2024. zabilježena 9.172 prijema zbog moždanih udara - napomenula je dr. Kiđemet-Piskač.
- U Varaždinskoj županiji (s oko 160.000 stanovnika), prema kliničkoj praksi i bolničkim izvješćima imamo 500–800 hospitaliziranih bolesnika s moždanim udarom godišnje, što uključuje i ponovljene udare te bolesnike iz šire gravitirajuće regije - dodala je.
Osnovni simptomi moždanog udara su oduzetost jedne strane tijela, poremećeni osjet jedne strane tijela, otežani govor ili nemogućnost govora, nerazumijevanje govora, prisutnost dvoslika, izrazita vrtoglavica koja je praćena zanošenjem u jednu stranu ili nespretnošću udova jedne strane tijela. Uz to se može javiti jaka glavobolja, praćena povraćanjem i određenim stupnjem poremećaja svijesti.
- Moždani udar uzrokovan je određenim čimbenicima. Postoje nepromjenljivi uzroci moždanog udara, dakle oni uzroci na koje ne može utjecati. Tu spada dob bolesnika – učestalost moždanog udara raste s dobi bolesnika, a isto tako na pojavnost moždanog udara u obitelji zbog određenih genetskih čimbenika ne možemo utjecati. No svakako bih naglasila da, iako rizik moždanog udara raste s dobi, moždani udar nije bolest starijih i može se dogoditi u bilo kojoj dobi - istaknula je, dodavši da je svaka četvrta osoba pod rizikom za moždani udar, a procjenjuje se da se četvrtina svih moždanih udara događa mlađima od 65 godina.
Na koje faktore rizika možemo utjecati kako bismo spriječili moždani udar, koliko tjelesne aktivnosti je dovoljno, kakvu hranu treba jesti, a što izbjegavati, koje su novosti u liječenju moždanog udara i rehabilitaciji te kako smanjiti mogućnost ponovljenog moždanog udara, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
