„Hrvatsko društvo treba jednom završi s podjelama, koje su stoljećima uzroci i posljedice podjela i sukoba“

Napisao/la: vv / napredak -

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava, koji se u obilježava 23. kolovoza, protekle je subote Bleiburg i Salzburg posjetila skupina hodočasnika iz Varaždinske županije, čiju su glavninu činili hodočasnici iz Novog Marofa i okolice, članovi HKD Napredak Varaždin, članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, hodočasnici iz župe i općine Sveti Ilija, rodnog mjesta vlč. Vilima Cecelje, kao i drugi štovatelji vlč. Cecelje.

-Ove je godine obilježena 110. godišnjica rođenja i 30. godišnjica smrti vlč. Cecelje, i to nizom aktivnosti u mjestima i župama koje su na bilo koji način povezane s njegovim životom i djelovanjem. Tako je u župi Bedenica kraj Sv. Ivana Zeline otkrivena o obljetnici rođenja 24. travnja spomen ploča s reljefom poprsja, a od 14. do 15. lipnja u Salzburgu i 3. srpnja u rodnom Svetom Iliji održani su simpoziji o njegovom životu i radu, dok su u brojnim samostanskim i župnim molitvenim zajednicama odvijao molitveni krug za pokoj njegove duše i ostvarenje njegovih nakana, odnosno da bude proglašen slugom Božjim. Posljednja u nizu ovih aktivnosti bio je upravo posjet Bleiburgu i Salzburgu, mjestima koja su također snažno obilježena djelovanjem vlč. Cecelje, veli prof. Ivan Bošnjak, predsjednik HKD Napredak Varaždin.

U Salzburgu je, kako pojašnjava, Vilim Cecelja živio od 1945. do smrti 1989. godine.

-Tu je obavljao dušobrižničku djelatnost među Hrvatima, koji su izbjeglim krajem II. svjetskog rata, odnosno nakon pokolja na Bleiburgu te u vrijeme totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima našli utočište u Austriji i dalje diljem svijeta. Tu je i uređivao vjerski list "Glasnik srca Isusova i Marijina" te materijalno, savjetima, vezama i informacijama pomagao izbjeglima preko organizacije "Caritas Croata". Tako je ugradio sebe u temelje hrvatske katoličke misije u Salzburgu, koja je prerasla u Hrvatsku katoličku župu bl. Alojzija Stepinca, napominje Bošnjak.

Na Bleiburškom polju i na groblju u Unter Loibachu, kako dodaje, vlč. Cecelja je od 1953. godine nadalje predvodio molitve i komemoracije o Majčinom danu (2. nedjelje u svibnju) i o blagdanu Svih svetih.

-Zaslužan je i za podizanje spomen obilježja na oba mjesta te očuvanje uspomene na tragično izgubljene živote pripadnika hrvatskog naroda, naglašava predsjednik HKD Napredak Varaždin.

Povezujući sva ta mjesta i događaje, hodočasnici su najprije položili vijence i zapalili svijeće kod spomen-obilježja žrtvama pokolja, a zatim i kod spomen biste vlč. Ceclje na Bleiburškom polju.

-Tu je pročitana izjava autorice prof. Jasenke Vidić o potrebi da se dostojno i jednakomjerno obilježavaju sve žrtve totalitarističkih režima i da hrvatsko društvo jednom završi s podjelama, koje su stoljećima uzroci i posljedice podjela i sukoba, napominje Bošnjak.

Nakon obilaska spomenika na groblju u Unter Loibachu, hodočasnici su pošli prema Salzburgu gdje su bili na misi zadušnici u crkvi u Müllnu, koju je predvodio vlč. Marko Zadravec, od varaždinskog biskupa msgr. Mrzljaka zadužen da prikuplja građu i svjedočanstva o vlč. Vilimu Cecelji. Na kraju su posjetili svetište Maria Plain, u kojem je vlč. Cecelja proživio posljednje godine svog života i gdje je preminuo 3. srpnja 1989.

-Na taj način odana je počast i žrtvama komunističkih zločina i progona tijekom i nakon završetka II. svjetskog rata, ali i velikom rodoljubu i uzornom svećeniku, osobi koju brojni svjedoci i poznavatelji opisuju kao "čovjeka svetačkog života i utjelovljene hrvatske Caritas" te za kojeg se mole da Crkva pokrene postupak njegove kanonizacije, zaključuje Bošnjak.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.