Hrvatska narodna banka u prosincu prethodne godine kupila je 56256 unci zlata, odnosno oko 1.75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti 96 milijuna eura, naveo je HNB na svojim službenim stranicama. Ovo je prvi put nakon osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi.
Razlog kupnje ove količine zlata je pristupanje Hrvatske europodručju te zahtjevi koje Europska središnja banka (ESB) ima od svake članice koja joj pristupa. Naime, ESB od svake nacionalne središnje banke zahtjeva prijenos određenog dijela međunarodnih deviznih rezervi na vlastiti račun. 85% tih rezervi mora biti u američkom dolaru, a 15% u zlatu. Budući da HNB donedavno nije imao u posjedu niti gram zlata, ova kupnja odgovara upravo tom iznosu od spomenutih 15% hrvatskih deviznih pričuva na računu ESB-a.
Cijena zlata značajno narasla od posljednje prodaje hrvatskog zlata
Podsjetimo, HNB je svoje zlato prodao u nekoliko navrata početkom 2000.-ih godina po cijeni značajno nižoj od sadašnje. 2001. godine, pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, HNB je prodao 13.127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 USD po unci. Nakon svih troškova, Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo približno 115 milijuna USD.
Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 USD po unci pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun USD.
Usporedbe radi, sadašnja cijena zlata u američkim dolarima kreće se oko razine od 1900 USD po unci. Pojednostavljeno rečeno, HNB je prije dvadesetak godina prodao hrvatsko zlato po relativno niskoj cijeni te ga je nedavno kupio po značajno višoj cijeni, propuštajući veliku zaradu od rasta cijene zlata koji je u proteklih 20 godina iznosio kumulativno više od 400%.
Potražnja središnjih banaka za zlatom probija rekorde
Osim HNB-a, mnoge svjetske središnje banke povećavaju potražnju za žutim plemenitim metalom zadnjih mjeseci. Najnovije izvješće Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) pokazuje kako je kumulativna potražnja središnjih banaka za zlatom u 2022. godini najviša u posljednjih 55 godina.
Razlozi iza povećane potražnje za zlatom su jednostavni: zlato se smatra sigurnom zaštitom vrijednosti imovine od inflacije, gospodarskih kriza i općenitih neizvjesnosti na tržištu, kao i od nepredvidljivih okolnosti poput ratova i pandemija. WGC navodi kako su upravo visoka razina neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu te vrlo visoka inflacija razlozi zbog kojih sve više središnjih banaka utočište traži u zlatu, metalu koji tradicionalno nosi reputaciju sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima - kako za velike institucionalne investitore, tako i za obične građane.
Raste i potražnja malih investitora i štediša
Osim središnjih banaka, posljednje godine pokazuju veliki porast potražnje za investicijskim zlatom u obliku zlatnih poluga i zlatnika od strane šire javnosti. Investicijsko zlato u fizičkom obliku namijenjeno je za dugoročnu isplativu štednju otpornu na inflaciju, a budući da se svijet nalazi u periodu visoke inflacije i gospodarske neizvjesnosti, rastući broj štediša okreće se od štednje u novcu i alternativu, između ostalog, pronalazi u zlatu.
Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata, vodećeg hrvatskog distributera investicijskog zlata, tvrdi kako bi potražnja za zlatom trebala rasti i u budućnosti:
“Zlatne poluge i zlatnici sve su popularniji oblik štednje u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Samo prošle godine, Hrvati su kupili zlata u vrijednosti oko 2 milijarde kuna, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Činjenica da je zlato neoporezivo, likvidno i u prošlosti je nosilo visok prinos, dodatan je poticaj štedišama koji ne žele gledati kako im novac u banci propada.”, tvrdi Kokanović, te dodaje:
“Razlozi zbog kojih središnje banke poput HNB-a kupuju zlato praktički su isti kao razlozi zbog kojih zlato kupuju pojedinci - zlato predstavlja zaštitu od inflacije i svih negativnih ekonomskih pojava, a izgledno je kako će tu ulogu nastaviti ispunjavati i u budućnosti, u što vjeruju i središnje banke.”
