Od prvog dana iduće godine u Hrvatskoj se, najvjerojatnije, neće plaćati najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto. Ako prođe, ova važna porezna izmjena trebala bi biti izglasana do kraja lipnja, da bi nakon polugodišnjeg razdoblja za prilagodbu stupila na snagu 1. siječnja 2017. godine.
Od tada bi svi hrvatski građani s mjesečnim dohotkom većim od 13.200 kuna dobili osjetno veće plaće. Općinama i gradovima prihodi bi se, po nekim procjenama, smanjili za 1,25 milijardi kuna, što je desetak posto poreznih prihoda ili pet posto ukupnih prihoda županija, gradova i općina.
- Ovo će, sasvim sigurno, biti jak udarac lokalnoj samoupravi, koju ova vlast uopće ne doživljava kao partnera vrijednog pažnje u raspravi o predstojećoj reformi. Potpuno smo marginalizirani, nemamo pristup ministarstvu, a predstavljamo više od 300 općina. Smanjenje izvornih prihoda tražit će neko brzo rješenje jer ionako nam se, već sada, tek 10 posto sredstava vraća iz centralne države - rekao je Bruno Hranić, glavni tajnik Udruge općina u RH, za Slobodnu Dalmaciju.
Na lokalnoj političkoj sceni bit će sasvim sigurno jakih otpora zbog gubitka sredstava, piše Slobodna Dalmacija. Logično je da se pokuša posegnuti i za uvođenjem kompenzacijskih mjera.
Tu izbor i nije velik, povećanje prireza tamo gdje je to još moguće i(ili) skuplje komunalne usluge. No, već sljedeće godine su na rasporedu lokalni izbori i teško je očekivati takve poteze prije formiranja novih vlasti, piše Udruga općina u Republici Hrvatskoj.
