HPK: Smanjit će se poljoprivredna proizvodnja u EU, a mi ćemo postati još ovisniji o uvozu hrane

Varaždinske vijesti | 24.10.2021. u 14:00h | Objavljeno u Aktualno

Hrvatsku poljoprivrednu komoru zabrinjava nova politika EU, koja se odnosi na poljoprivredu i propituje može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, velikom uvoznom konkurencijom, malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom

Zastupnici u EU parlamentu glasali su o Izvješću o strategiji „Od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, odnosno svoje viđenje kako bi Europa trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu na održiv način uz jamstvo sigurnost hrane, poštenu zaradu poljoprivrednika i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš.

Tim povodom iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu da su zabrinuti novom politikom EU, koja se odnosi na poljoprivredu. Propituju može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, velikom uvoznom konkurencijom, malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom.

- Sama ambiciozna strategija nema lošu namjeru, dapače ona je pozitivna, ali treba biti svjestan okolnosti u kojima ista nastaje i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava. Postavlja se pitanje hoće li EU, koja je do sada bila izvoznik, povećati uvoz te što će se dogoditi sa zemljama poput RH koja ima nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta te neuređeno tržište. Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji koji su veći od 10%, onda mi možemo očekivati i više od toga. Iz tog razloga proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije kako ne bi pali ekonomski i socijalni stupovi strategije, a koji moraju biti ravnomjerni okolišnim - izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Kako kažu iz HPK, brojne studije donose isti zaključak, a koji kaže da će se poljoprivredna proizvodnja u EU smanjiti i to prilično drastično u nekim područjima i za određene proizvode. Ako se smanji proizvodnja u EU, što očekuju istraživači koji su procijenili utjecaj trenutnih prijedloga Komisije, tada će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka u EU značajno povećati, pa će EU ovisiti o uvozu kako bi prehranila svoje stanovništvo. To bi pak predstavljalo nekoliko političkih rizika i rizika za sigurnost hrane za europske potrošače.

- Što se tiče stočarske proizvodnje, studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u EU -u za 20 posto i smanjenje proizvodnje svinjskog mesa za 17 posto. Pojedini dokumenti i istraživanja, koja će uskoro biti objavljena, potvrđuje sveukupno smanjenje proizvodnje govedine, svinja i mliječnih proizvoda, što je već sada dovelo ne samo do povećanja cijena za potrošače u EU –u nego i do upitnih učinaka na prihode stočara - kaže HPK.

Analiza koju je proveo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka također je pokazala kako je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50% materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70% materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50%.

- Podaci navedenih istraživanja jasno ukazuju na utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika te u konačnici potrošačke cijene. Promjena sustava prehrane u tim uvjetima bit će teža, a nametanje poreza na potrošnju, kako je predložio Europski parlament, moglo bi ga učiniti društveno nepravednim. Svi akteri u poljoprivredno-prehrambenom lancu svjesni su ekoloških i klimatskih izazova s ​​kojima se danas suočavamo. Europski proizvođači vjeruju da će uz inovacije i odgovarajuću potporu poljoprivredne politike EU, poljoprivrednici nastaviti proizvoditi na još održiviji način. Uvažavamo očekivanja društva i kreatora politike u području proizvodnje hrane, međutim, politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac - dodaje Jakopović.

HPK podsjeća kako je prema planu spomenutih Strategija predviđeno da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Isto tako plan i je da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstava za zaštitu bilja, korištenje do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja EU.

 

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci