Imajući u vidu sve istaknuto u godišnjem izvješću EK, nitko ne može osporiti vidljivi i stvarni napredak Hrvatske u borbi protiv korupcije i zaštiti načela vladavine prava, naglasio je u Hrvatskom saboru Damir Habijan, saborski zastupnik i predsjednik varaždinskog HDZ-a, osvrćući se uime kluba HDZ-a na Godišnje izvješće o vladavini prava u EU Europske komisije tijekom izlaganja koje je izazvalo pozornost, iako je trajalo pet minuta jer je, zbog protuepidemijskih pravila, skraćeno vrijeme koje ima svaki zastupnički klub na početku zasjedanja.
Trajanje sudskih postupaka - problem
U ovom roku teško je reći sve bitno o nekoj temi, pogotovo kada se radi o borbi protiv korupcije i zaštiti načela vladavine prava. Stoga sam se usredotočio samo na ono što je EK ocijenila pozitivnim, odnosno zabilježeni su određeni pomaci. Prvenstveno se to odnosi na Nacionalnu strategiju borbe protiv korupcije te prateće, dvogodišnje akcijske planove s propisanim antikorupcijskim mjerama po određenim segmentima, čije je provedba sada došla na 88 posto od utvrđenog, dok je iz akcijskog plana 2015./2016. provedeno 44 posto mjera, nakon toga 56 posto. To su napreci koje je primijetila i Europska komisija, iako još ima prostora za rad.
Nadalje, ukazao sam da se radi na novoj, desetogodišnjoj Nacionalnoj strategiji borbe protiv korupcije, kao i novoj strategiji za civilno društvo, a zadnjih godina smanjuje se broj neriješenih predmeta. Međutim, upozorio sam i da sudski postupci kod nas dugo traju, što je utvrdila i EK, a što je po mom mišljenju kao odvjetnika, možda i najveći problem.
Kako postići to da se poštuju prava stranaka u postupku, a da sudski postupci završavaju u primjerenijim rokovima, što aktualna Strategija borbe protiv korupcije 2015. do 2020. nije čak ni percipirala kako problem, vjerojatno zato što u vrijeme njezinog nastajanja nismo mislili da će „krupni“ postupci toliko trajati?
Slažem se da bi to mogao biti razlog jer su u vrijeme donošenja aktualne Strategije neki od tih sudskih postupaka tek počinjali, dakle govorimo o 2012., 2013. i dalje. Međutim, kao što je i najavio ministar Malenica, vjerujem da to neće biti slučaj s novom Strategijom, a svoj doprinos skraćivanju trajanja postupaka trebao bi dati i Visoki kazneni sud.
Ako pogledamo „krupne“ postupke, izuzev onog protiv Sanadera, niti jedan drugi nije pravomoćno završen ili je vraćen na početak. To stvara lošu sliku i otvara pitanje koliko uopće ima smisla voditi takve postupke. Stoga doista razumijem javnost koja traži brža suđenja jer imamo i u Varaždinu primjere postupaka koji predugo traju budući da su počeli prije desetak godina. To može biti problem i zbog toga što se okrivljenici mogu žaliti Europskom sudu za ljudska prava jer im nije suđeno u razumnom roku, a u konačnici postavlja se pitanje svrhe kažnjavanja i prava samih okrivljenika na suđenje u razumnom roku.
Nepoznanice oko Uskočkih postupaka
U DORH „peru ruke“ i vele da je Remetinec pun zahvaljujući njima…
DORH veli i da im se potvrđuje 95 posto optužnica, što je tek nulta točka postupka. A i navedeni postotak potvrđivanja optužnica nije referentan broj, već u konačnici broj pravomoćnih osuđujućih i oslobađajućih presuda. Naime, važan je ishod svega. Remetinec je mjesto za one koji su u postupku istražnog zatvora. Dakle, to nije zatvor radi sankcija na kraju postupka, a pitanje je imamo li i kakvo praćenje što se događa nakon istraga, odnosno kako završavaju postupci.
Uistinu, sada ne postoji javno dostupni podatak koliko, primjerice, treba vremena za rješavanje uskočkih predmeta, već Vrhovni sud sve kaznene predmete stavlja u isti koš kada podnosi izvješće o stanju pravosuđa. Ne bi li to trebalo mijenjati?
Slažem se. To su slučajevi prema kojima se stvara dojam, iako građani imaju i parnične postupke koji traju još i dulje, što isto tako nije dobro.
Imamo Strategiju, akcijske planove… Kako to da se ipak događaju slučajevi kao što su Rimac ili JANAF? Zašto državno tijelo za kontrolu javne nabave, primjerice, nema mogućnost kontrole natječaja toga poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu?
Donijet je antikorupcijski plan za poduzeća u pretežitom ili isključivo državnom vlasništvu. Pitanje je koliko ga svatko od njih provodi. I Europska komisija je primijetila da postoje određena društva koja ne implementiraju antikorupcijske mjere. Očigledno, trebat će na tome raditi, čak i predvidjeti sankcije za ne postupanje, a dobro bi bilo da bude što manje iznimaka od kontrola DKOM-a. No, treba isto tako reći da su posljednjih dana, pogotovo od otvaranja istrage u slučaja JANAF, poslane poruke u javnost koje su bile vrlo negativno usmjerene prema radu DORH-a, USKOK-a i PNUSKOK-a i policije. S time se ne mogu složiti jer smatram da stanje realno nije takvo kakvim ga se želi prikazati, iako je percepcija javnosti drukčija. No, da postoje određeni problem, to moramo priznati.
Sporno istražno povjerenstvo
Zašto je tako loša percepcija javnosti rada institucija?
Uvijek postoje pojedinci koji svoj posao ne rade kako bi trebali i „provlače se“ kroz sustav, tako je u svemu pa i u radu institucija. Zbog toga postupci mogu trajati predugo, ne samo kazneni nego i građanski, čemu sam svjedok kao odvjetnik. Recimo, neka isplata rješava se deset godina. Takvi pojedini slučajevi doprinose lošoj percepciji pravosuđa, no treba naglasiti da se radi o manjem broju sudaca koji u svom radu nisu dovoljno učinkoviti ili ekspeditivni.
Kako to riješiti? Ima prijedloga o smanjivanju plaća onima čije se presude prečesto ruše ili ih ne donose u razumnom roku…
Treba biti oprezan jer nije dobro unositi nesigurnost u sudbenu vlast, koja je samostalna, kao što bi se moglo učiniti osnivanjem istražnog povjerenstva, kojeg predlaže saborska oporba.
Zašto?
Ovako kako je definirano u prijedlogu, smatram da je preširoko. Razumijem da se išlo tako jer bi u slučaju usredotočenja na konkretan slučaj, kako veli zakon, moralo prestati s radom u trenutku otvaranja istrage u tom slučaju. Međutim, sada se otišlo u drugu krajnost. Pa nećemo valjda suce dovoditi na ispitivanja?
Dobro, ali zar nema stvari koje valja razmotriti, kao što je nadzor nesrazmjera imovine i prihoda? Ili curenje informacija iz (pred)istraga.
Slažem se. Klub HDZ-a nema ništa protiv toga, ali ne na način na koji se to sada predlaže jer imamo trodiobu vlasti: sudsku, zakonodavnu i izvršnu. Kada bi povjerenstvo bilo koncipirano na način koji oni predlažu postoji mogućnost da zakonodavna vlast, i to saborska manjina, jer bi ona imala većinu u povjerenstvu, propituje rad i sudaca i sudova.
Ne znam je li to u skladu s Ustavom. Zato sadržajno prijedlog nije dobar i treba ga doraditi. Uostalom, pitanje je treba li povjerenstvo zbog curenja informacija i probijanja mjera nadzora, kao što je bilo u slučaju Rimac, budući da postoji drugi mehanizmi koje treba koristiti, među kojima su i saborski odbori od kojih neki imaju oporbenu većinu.
O krađi oružja
O krađi 153 komada oružja iz skladišta varaždinske policije bilo je govora i na Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora pa kakve koristi? Osumnjičenih nema ni sada, nakon pet godina, iako smo svi bili zatečeni nedavnom pucnjavom na policiju na Markovom trgu...
O tom slučaju ne znam ništa više nego iz medija, uglavnom Varaždinskih vijesti jer mi se čini da ste najviše o tome pisali. Vjerujem da traje istraga koja ima svoj tijek.
Ne bi li USKOK konačno trebao preuzeti taj slučaj sada kada se sve više nagađa da je s njim povezan i nestanak jedne osobe za čijim se ostacima, prema nekima, traga ili su nađeni kod Leštakovca? No, čak i da to nije točno, ipak imamo nedvojbeni dokaz da se radi o organiziranom kriminalu, budući da je policijsko oružje pronađeno kod švercera, koji su i osuđeni..
Ako je tako kako kažete, bilo bi logično.
Nagodba
Bili ste u Ministarstvu financija u izaslanstvu Grada Varaždina u vezi izdvajanja municipalnih obveznica i zaloga dionica Termoplina radi osiguranja plaćanja zbrinjavanja bala, što je dio tzv. integralne nagodbe. Izvršna vlast veli da se ona podržava. Jeste li i vi stekli isti dojam?
Ministarstvo je gledalo samo dostavljenu dokumentaciju za obveznice i dionice, odnosno svrhu zaduženja i njegov opseg, što im se za sada čini u redu, ali to još nije konačna odluka. Ono, dakle, samo daje suglasnost za zaduženje, ne ulazi u integralnu nagodbu. Prema tome, ako je dokumentacija, koja je predana od strane Grada, cjelokupna, ispravna i ispunjava sve zakonom propisane uvjete, Ministarstvo će dati suglasnost. Do onda pričekajmo.
Vi ste s njom zadovoljni?
Ne mogu biti ako se gleda što i koliko plaćamo jer smatram da to nije fer. Međutim, pitam sve, posebno oporbu, što možemo drugo kad imamo pravomoćnu presudu o obvezi plaćanja zemljišta Ekos Holdingu, a T&H Invest ima gotovo identičnu situaciju, i to za zemljište veće površine. A prije ili kasnije doći će presuda. I što onda? Ostaviti da drugi plate još i više?
Što ako Grad isplati zemljišta u V. Novaka, a Vrhovni sud prihvati žalbu Uskoka u vezi tih ugovora?
Cijena po kojoj se plaća zemljište je cijena koja DORH-u nije sporna. Naš je cilj bio da obveze ne ostavljamo, već sve riješimo, i bale i sporove koje, usput, nije zakuhao HDZ, ali sada ih nastojimo riješiti, nadamo se i sa sufinanciranjem. A SDP do danas nije odgovorio na moja pitanja koja sam više puta istaknuo i ponavljat ću ih svaki dan ako treba. Koje je njihovo rješenje za balirani otpad? Koji je njihov prijedlog financiranja? Koliki je njihov prihvatljiv trošak zbrinjavanja baliranog otpada? Koji je njihov prijedlog rješenja sudskih postupaka? Treba li postupati po pravomoćnim presudama? Zašto su glasali za koncesiju, znajući da time dodatno kompliciraju pravni i financijski položaj Grada Varaždina?
Hoće li biti sufinanciranja bala? Jer se govorilo da ga neće ukoliko bale idu po ugovoru iz 2008. godine.
Ugovor nije isti, već je aneksiran. Radimo na tome da se vrati jednostrano raskinut ugovor o sufinanciranju.
Piškornica se najavljuje za tri godine. Da se bale tamo riješe? Kojom bi se metodom uopće rješavale prema sada aneksiranom ugovoru?
Piškornica se najavljuje već 13 godina. Mislim da je vrijeme da prestanemo biti ovisni o drugima i preuzmemo odgovornost za rješavanje vlastitih problema.
Jeste li kod svega ovog promijenili svoj stav, i to samo iz materijalnih interesa, kao što vam predbacuje oporba?
To je smiješno. Tisuću puta sam rekao da nisam bio za parcijalna rješenja, odnosno samo za plaćanje zemljišta, već da se sve riješi, dakle i bale.
A što je sa stavom da ne bi u koalicije s ljudima koji su optuženi?
I dalje sam kod toga jer smatram da optuženi ne bi trebali moći izaći na izbore. Međutim, kada to mogu, što činiti ako pobjede?
HDZ nema problema
Koalicija s onima koji nisu optuženi? Dakle, SDP-om.
Oni samo kritiziraju, ne daju rješenja. Na izborima 2017. govorili su da rješenja imaju, ali ništa. Kada bi dali i jedno koje bi bilo za lipu jeftinije, bio bih za njega.
SDP-ov gradonačelnik vodi Čakovec, koji je izabran za grad u kojem se najbolje živi. Što to fali Varaždinu?
Bez ikakve zamjerke, ali grad Varaždin i grad Čakovec ne mogu biti u istoj kategoriji - veliki grad. Također, ne znam kriterije po kojima se ocjenjivalo. Varaždin je grad kojem nitko ne može osporiti dušu i uvjete života. Naravno da uvijek ima stvari koje mogu bolje, ali malo više optimizma ne bi bilo na odmet. Trebali bi više cijeniti ovo što imamo.
Kako ste doživjeli da vas zbog kritike njihovih postupaka varaždinski SDP na neki način uspoređuje s predsjednikom Zoranom Milanovićem?
Meni je gradski SDP simpatična stranka kojoj treba više hrabrosti i puno više odgovornosti. I malo manje plakanja.
Više općina i gradova našli su se u problemima zbog netransparentnosti. Jeste li za to da se svi računi JLS stavljaju na Internet?
Ja s tim nemam problema. HDZ nema što skr
