Gradu su se javili i gradonačelnici drugih gradova na sjeveru Hrvatske, koji su spremni također uključiti se u kupnju MBO-a, svjesni da od Piškornice neće biti ništa a odlagališta će se morati zatvoriti i plaćat će se penali ako se nastavi s ovakvim vidom odlaganja otpada, otkriva to Zlatan Avar, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, govoreći o tome kako riješiti zacijelo ključni problem s kojim se već jedno desetljeće suočava Grad Varaždin - balirani otpad odložen u Brezju, koji šteti okolišu i ljudima, ali i koči potencijalne investicije na samom ulazu u grad.
Zašto se kao rješenje za bale kupnja MBO-a u Brezju nameće kao opcija, možda i najizglednija, sudeći po informacijama s međustranačkog vijeća? Koji su bitni razlozi za kupnju? Tužbe, rješenje za bale i novonastali otpad ili...?
Prije svega, održana su dva međustranačka vijeća, i to odmah nakon što je stigla presuda Vrhovnoga suda. Ugledni pravnici, koji su ujedno i vijećnici, kao i odvjetničko društvo koje zastupa Grad, upozorili su nas da je grad u teškom pravnom položaju jer sada ima dva pravna odnosa za isti predmet – zbrinjavanje bala. Imamo ugovor između Varkoma i VIS-a i imamo koncesiju, koja je dana Zajednici ponuditelja na čelu s tvrtkom Petra Pripuza. Pritom treba istaknuti da i bivši VIS i Zajednica ponuditelja tuže Grad za stotine milijuna kuna. Dakle, imamo dva pravna odnosa, imamo dvije ili više tužbi i imamo bale koje tamo stoje. Pripuz je već ranije u pregovorima s Habušom jasno istaknuo da će povući tužbe ako Grad skine terete kako bi Piškornica kupila MBO, dakle on povlačenje tužbe veže uz kupnju MBO postrojenja. Stoga je Grad morao s njime o tome pregovarati.
Zašto mislite da ne bi trebalo nastaviti postupak za ništetnost ugovora o interventnom zbrinjavanju?
O tome se govorilo na međustranačkom i pravnici su jasno istaknuli da je Vrhovni sud dao uputu nižim sudovima. Po toj uputi treba raščistiti je li 2008. bilo prijeteće opasnosti za okoliš, pri čemu niži sud smatra da nije, međutim, viši sud smatra da je bilo, i to na temelju inspekcijskoga rješenja. Oni koji danas zagovaraju nastavak suđenja, a nemaju blagoga pojma o zbrinjavanju otpada, svjesno prešućuju građanima da je upravo Habuševa vlast izričito navela da „o stupnju ugroženosti okoliša i potrebi uklanjanja bala“ govore mnoga inspekcijska rješenja, dakle, upravo je Habuš svojim dopisom priznao da su inspekcijska rješenja dokaz ugroženosti okoliša. I što bi sada trebao pravni zastupnik Grada reći da taj dokument ne postoji!? Da ne spominjemo mnoga druga vještačenja, nalaze nadležnih institucija i studije, koje potvrđuju da je okoliš ne samo ugrožen nego i onečišćen.
Za tužbu radi ništetnosti ugovora o invervetnom zbrinjavanju otpada, dakle, smatrate nije bilo osnove?
Naravno, zdrav razum govori da je tužba za ništetnost bila avanturistička odluka. Prvo, Habuš je podnio tužbu suprotno odluci Gradskoga vijeća, i za to ćemo ga tužiti. Drugo, prije nego što je sud donio bilo kakvu odluku, on je samostalno odlučio ne poštivati ugovor, raspisao novu koncesiju i potvrdio u visini od 90 milijuna kuna a da nije imao ni kune rezervirane ili planirane za provedbu, za što ćemo ga također tužiti. Treće, raspisao je koncesiju koja je neprovediva. Na kraju, platili smo preko 2,5 milijuna kuna odvjetnike, tužili se šest godina, bale su se i dalje gomilale, nismo maknuli nijednu i sada imamo dvije tužbe sa stotinama milijuna kuna potraživanja.
Koliko bi bala trebalo obraditi? Postoji li nova analiza ili je treba napraviti? Koliko bi to moglo koštati?
Postoji najnovija program sanacije lokacije „Brezje“, koji je predan Ministarstvu. Sve bale će se vagnuti, opet suprotno Habuševoj odluci u kojoj je stajalo da je količina 93 tisuće tona, s odstupanjem od 3 posto, što je izrazito nepovoljno za Grad.
Što s balama koje neće trebati obraditi? Koliko bi to moglo koštati?
Sve će se vidjeti iz studije: Ne želimo o tome govoriti prije nego bude predočena na Gradskom vijeću.
Ako Grad Varaždin kupi većinski udio u MBO, koliko bi za to trebao izdvojiti novca i odakle?
Za razliku od Habuša i Bosilja, mi nismo avanturisti, nego će nam jedna od najuglednijih konzultantskih kuća napraviti procjenu, i to nakon što su neke već napravljene. Dakle, želimo vjerovati upravo onome što će Grad naručiti. Grad neće kupovati MBO, ali će Gradsko vijeće odlučivati o cijelom paketu pitanja jer je zaključak međustranačkoga vijeća da se pronađe cjelovito rješenje, dakle konačna obrada i zbrinjavanja bala te povlačenja svih tužbi.
MBO ima veliki kapacitet, posebno sad kada se odvaja i biološki otpad. Može li se u MBO-u dobivati gorio iz otpada (SRF/RDF), ako je prethodno odvojen biološki otpad? Bude li se radi racionalnosti njegovoga rada otpad možda dovozio iz drugih županija?
Sve dozvole MBO je dobio tijekom mandata koalicije SDP-HNS na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Nemamo razloga sumnjati da su dozvole izdane sukladno zakonu. Što se tiče količina, najnovije informacije iz Županijskoga centra Kaštijun pokazuju da nije došlo do drastičnoga smanjenja biootpada. Opet, ako se u kupnju uključe neki drugi gradovi, onda će količine otpada biti dostatne za nesmetan i vjerojatno profitabilan rad postrojenja.
Je li, gledajući s današnje perspektive, bilo mudro da se ugovor o intervernom zbrinjavanju otpada potpisao na Badnjak, zadnjeg dana kada se to moglo mimo javne nabave? Je li bilo alternative? Je li se mogao poslati zahtjev za ponudom za rješenje bala i npr. Tehnixu, a ne samo VIS-u?
Uopće ne razumijem pitanje, osobito u svjetlu činjenice da je Vrhovni sud jasno napisao kako se takav ugovor mogao sklopiti po tadašnjem zakonu, ako je postojala prijeteća opasnost. Zanimljivo da nijedan vještak nije, recimo, otklonio mogućnost izbijanja požara kao prijeteću opasnost. Koliko je nama poznato, 2008. Tehnix je imao samo mala postrojenja u kojima se bale nisu mogle zbrinuti. Sama činjenica da je MBO što ga je sagradio VIS bio punih pet godina jedini hrvatski MBO sa svim mogućim dozvolama izdanima za vrijeme vladavine SPD-HNS, govori da su oni očito svoj posao napravili.
Cijeli intervju sa zamjenikom gradonačelnika pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti