- Ovaj saziv varaždinskog Gradskog vijeća u posljednjoj godini mandata nema legitimitet zadužiti građane za 80 milijuna kuna. Ne mogu i neću glasati za takav prijedlog - poručio je to s današnje pressice gradski vijećnik Robert Podolnjak, ujedno i aktualni MOST-ov potpredsjednik Sabora, komentiravši u utorak održani sastanak međustranačkog vijeća.
Varaždinski gradonačelnik na njemu je, podsjetimo, predstavnike stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću obavijestio da je s odabranim koncesionarom u sklopu postojeće koncesije ispregovarana manja cijena obrade otpada (s 1.003 kuna na 725 kuna) te je potrebno kreditno zaduženje u iznosu od 70 milijuna kuna kod HBOR-a kako bi Grad sam financirao rješavanje baliranog otpada. Taj će prijedlog ponuditi vijećnicima na sjednici 15. rujna.
- Taj bih prijedlog podržao tek ukoliko odobrenje kredita od 80 milijuna kuna, jer tu su uz glavnicu od 70 milijuna kuna i kamate, na referendumu prethodno podrže građani. Glasovao bih jedino za rješenje koje uključuje skoro raspisivanje referenduma na razini grada jer u ovom trenutku samo građani imaju legitimitet odlučiti o novom zaduženju. Ukoliko građani podrže uzimanje kredita, poštivao bih njihovu volju - kaže Podolnjak.
Podsjeća kako su rješenja za balirani otpad davana uoči svakih izbora. 2008. i 2009. godine sklapani su ugovor i aneksi ugovora između Gradskog poglavarstva i gradonačelnika s T7 Grupom, dok je odluka o odabiru koncesionara u ožujku 2013. godine donijeta na posljednjoj sjednici vijeća uoči redovnih lokalnih izbora.
- Sada po treći puta političari ponovno kažu građanima kako su na najboljem putu da riješe taj problem - upozorava Podolnjak.
Smatra kako sada za 30 posto snižena cijena obrade baliranog otpada pokazuje kako je cijena od početka bila previsoka.
- Kada dođemo do takvog sniženja, jasno je da je cijena od početka bila previsoka i da je ukazivala na određeni ekstraprofit u poslu dogovorenom 2013. godine. Danas je, primjerice, cijena zbrinjavanja na pojedinim regionalnim odlagalištima oko 300 kuna što znači da je i ova cijena od 725 kuna značajno iznad cijene koja se ugovara za deponiranje otpada u Piškornici. Građanima se sada sugerira da je ispregovarana cijena daleko niža i da je posljednja prilika da se riješi balirani otpad budući da više nije riječ o 100 milijuna kuna potrebnih za zbrinjavanje nego o 68 milijuna kuna - ističe gradski vijećnik.
No, prije potpisivanja samog ugovora o koncesiji postoji nekoliko problema.
- Prvi je problem što se Grad mora zadužiti, no tu nije riječ o kreditu od 70 milijuna kuna već bi u konačnici zaduženje iznosilo između 80 i 82 milijuna kuna, sve ovisno o kreditnoj liniji i kamatnoj stopi HBOR-a. Veliki efekt sniženja cijene koju nudi koncesionar bi se istopio kroz kredit i kamate i umjesto 96 milijuna kuna zbrinjavanje bismo platili 82 milijuna kuna što nije velika razlika - napominje Podolnjak.
Za sam kredit Grad mora dobiti i suglasnost Ministarstva financija, no Podolnjak smatra da je dvojbeno hoće li ona uopće stići.
- Prema Pravilniku o postupku zaduživanja te davanju jamstava i suglasnosti lokalnoj samoupravi na zaduživanje, možete se zadužiti isključivo za investicije. No, prema čl. 4. pod investicijom se definiraju rashodi za nabavu nefinancijske imovine osim automobila. Zbrinjavanje, odvoz bala i zakapanje po meni nisu nabava nefinancijske imovine - kaže Podolnjak koji smatra da je aktualna gradska vlast u posljednjih pet godina, gledajući samo porezne prihode i druge naknade, prihodovala najmanje milijardu kuna.
- Milijarda kuna bila je dovoljna da Grad svake godine na stranu stavlja određeni iznos kako bi imao novac za rješavanje bala. Građani bi trebali znati da su, racionalnim upravljanjem novcem, u pet godina kroz pet proračuna mogla biti osigurana sredstva za bale. Umjesto toga, Grad je trošio na zapošljavanje novih ljudi - napominje.
Također podsjeća kako Grad u pet godina u proračunu nije osigurao niti kunu vlastitog novca za zbrinjavanje baliranog otpada.
- Iz tumačenja Ministarstva vidjeli smo da je ključni problem u realizaciji projekta zbrinjavanja bala činjenica što Grad nikad nije osigurao novac za zbrinjavanje. Nakon donošenja odluke u ožujku 2013. ugovor nije potpisan jer Grad u proračunu nije imao niti kune. I u mišljenju odvjetnika navodi se da gradonačelnik nije mogao sklopiti ugovor jer Grad nije imao novac i bio bi prekršajno odgovoran. Štoviše, problem je i u samoj cijeni. Usporedbe radi, sanacija ludbreškog odlagališta stajala je 37 milijuna kuna, a naša bi stajala 100 milijuna kuna, odnosno manje ako se spusti za 30 posto. Po svemu sudeći, prvotna cijena je bila previsoka i jasno je da se u ovom poslu težilo određenom ekstra profitu. To je ključna stvar, ovaj posao je trebao biti jeftiniji jer se radi o zakapanju otpada - navodi Podolnjak koji podsjeća kako su odluku u 2013., za razliku od njega, podržali vijećnici HNS-a i SDP-a i drugih stranaka, a koji su danas protiv te odluke, naročito reformisti.
- Tada su bili u HNS-u i glasali za odluku pa me zanima s kojim pravom danas, tri godine kasnije, skidaju odgovornost sa sebe? - naglašava Podolnjak.
Na kraju je dodao da su obavljeni i razgovori u smjeru da nova, buduća Vlada i saziv Sabora idu u mijenjanje određenih propisa kako bi se sredine u kojima postoji opasnost od ugrožavanja zdravlja građana i podzemnih voda sanirale po hitnom postupku.
