Ukupno su gradovi lani povukli 1,3 milijarde kuna. Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju upravo će se ciljati na regionalni razvoj, ravnomjerni, a ne više kao ranije, samo nerazvijenim područjima. ITU mehanizam je već proširen s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, a čime se može iskoristiti uloga velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, piše portal gradonačelnik.hr.
Po stanovniku u 2020. godini najviše je povukao Grad Beli Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po stanovniku Supetar, 2,1 tisuću Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna Komiža.
Po udjelu povučenog novca predvode veliki gradovi i tek jedan srednji – Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto, Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04 posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad 2,72 posto, Split 2,49 posto, Virovitica 2,37 posto, Šibenik 2,32 posto, Bjelovar 2,13 posto i Vinkovci 2,05 posto.
Gleda li se trend tj. rast povučenog novca iz EU od 2017. do 2020. godine, tada su opet predvodnici veliki gradovi, izuzev srednjeg Belog Manastira. Zadar je imao rast povučenih sredstava za 55,1 milijun kuna, Rijeka 53,8 milijuna, Slavonski Brod 45,8 milijuna, Beli Manastir 36,1 milijun kuna, Osijek 35 milijuna kuna rasta, Split 29 milijuna, Virovitica gotovo 26,3 milijuna kuna, Šibenik 25,7, Vinkovci 25,4 i Bjelovar 23,9 milijuna kuna rasta povučenih sredstava u četverogodišnjem razdoblju.
U postocima, najveći rast imali su mali i srednji gradovi. Solin je imao rast povučenih EU sredstava u četiri godine za oko 43 tisuća posto, Vukovar 38,8 tisuća, Ivanec 28,1 tisuća posto, Donji Miholjac 22,1 tisuću, Korčula 19,5 tisuća posto, Mursko Središće 15,2 tisuća posto, Krapina 13,3 tisuće, Sveta Nedelja 10,6 tisuća posto, Trogir 9,4 tisuća posto i Čazma oko 8,2 tisuća posto rasta.
(izvor: gradonacelnik.hr)
