-Osim Ludbrega i Varaždinske županije, još su se općina Beretinec s načelnikom Igorom Kosom i Grad Novi Marof s gradonačelnikom Sinišom Jenkačem odazvali našem pozivu, a nadamo se da će I drugi prepoznaju važnost predloženih mjera, veli nam Darko Malnar, koordinator varaždinskog regionalnog ureda udruge Glas poduzetnika (UGP), koja je nedavno pozvala županije, gradove i općine na smanjenje i ukidanje nameta radi amortiziranja štete tijekom korona krize, a u cilju očuvanja radnih mjesta i sl.
Grad Ludbreg, kao što smo izvijestili, prvi se odazvao tom pozivu. Naime, gotovo 1,1 milijun kuna Ludbreg je izdvojio za pomoć gospodarstvu od početka pandemije i na tome ne misle stati. Prvenstveno se to odnosi na oslobađanje troškova poduzetnicima, novčane pomoći najugroženijim djelatnostima, ali i sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima.
-Naravno da smo se odazvali. Ne samo da razumijemo i podržavamo svaku inicijativu za pomoć gospodarstvu, nego smo i među prvima koji su još u početku krize, točnije još u proljeće prošle godine, pokrenuli niz mjera kako bi našim poduzetnicima olakšali poslovanje, a s ciljem da očuvamo radna mjesta, ali i prosjek plaća zaposlenih – ukazuje ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.
Ludbreg bilježi manji pad nezaposlenosti, a gradonačelnik ističe kako se nada da će i prosjek plaća ostati na barem približnoj razini kao i prije krize. Pojedine djelatnosti u Ludbregu, prvenstveno metalska industrija, u razdoblju prije krize bilježile su rast plaća, ali i znatna ulaganja u nova postrojenja i suvremene strojeve.
Bilić ističe i kako je spreman za daljnju suradnju s predstavnicima privatnog sektora.
-Predugo traje jaz između privatnog i javnog sektora, sve zbog loših primjera upravljanja državom i lokalnim sredinama. Grad je onoliko dobar koliko su zadovoljni mještani. Zato ćemo uvijek pružiti ruku suradnje kad je u pitanju razvoj gospodarstva. Jer, gospodarstvo je temelj razvoja svake sredine – rekao nam je Bilić te najavio i nove poticajne mjere ovog proljeća, a poseban naglasak bit će, kaže, na pomoći za poljoprivredu, obrtništvo, ali i turizam.
Ne može, se kaže, stajati i čekati da se problemi sami riješe i da kriza prođe.
-U ovome smo svi zajedno i samo kroz suradnju na svim razinama možemo gospodarstvo vratiti na čvrste noge. Iz ovog bismo svi trebali izvući i lekciju da ne možemo sami i ne možemo po starom, a ključ promjena je u svakom od nas. Zato će Ludbreg uvijek biti pokretač promjena – naglašava Bilić.
Budući da ima veći proračun, Grad Varaždin još više pomaže poduzetnicima i obrtnicima radi očuvanja radnih mjesta, povećanja broja zaposlenih te stvaranja uvjeta za redovno i normalno poslovanje. Tako se nedavno iz gradskog proračuna počela isplaćivati druga rata poticajnih, bespovratnih sredstava iz Mjere poticaja “Poduzetnički fond Grada Varaždina 2020”.
I drugi gradovi i općine u Varaždinskoj županiji isplaćuju pomoći, sukladno svojim mogućnostima, odnosno odgađaju komunalne naknade i doprinose. Međutim, od onih koji ga imaju, još nitko od njih ne ukida ili barem najavljuje smanjenje prireza i porez na potrošnju, iako su i na to pozvali iz UGP-a.
Očigledno, teško se odreći poreznih prihoda, bolje im odgovara da dio prihoda javno podijele u obliku raznih pomoći, kao da sami porezni obveznici ne znaju što je za njih najbolje da naprave sa svojim novcem, koji im se uzima kroz razne namete.
Nasuprot tome, Čakovec se ove godine uvrstio među sredine bez prireza i poreza na potrošnju.
- Prirez porezu na dohodak na području Grada Čakovca iznosio je 10 posto, uveden je prije desetak godina, a godišnje smo od njega prihodovali oko 10 milijuna kuna.
Taj novac od siječnja ove godine ostaje građanima, a očekujemo da će najveći dio toga biti potrošen na području Grada Čakovca. Razlozi tomu su velik broj trgovina i tvrtki koje se bave raznim uslugama na području Čakovca, ali i epidemiološke mjere, koje će još neko vrijeme naše građane odvraćati od „šoping izleta.
Naravno, manjak tog novca u proračunu ćemo osjećati, no uštedama na drugim područjima te osiguravanjem drugih izvora prihoda (ne kreditnog zaduživanja), siguran sam da ćemo u narednom razdoblju uspjeti normalno poslovati, veli nam Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca, koji je bio inicijator i ukidanja poreza na potrošnju te skraćenje vremena parkiranja na centralnom čakovečkom parkiralištu, onom na Trgu Republike, gdje se karta od tri kuna plaća do 15 sati.
Bjelovar, nakon gotovo dva desetljeća, ne ubire prirez na dohodak, a odluku o tome donijeli su gradski vijećnici još u travnju prošle godine. Dakle, kada je prvi val korona krize bio na vrhuncu. No, to nije bila nagla odluka.
-Prirez porezu na dohodak od 12 % uveden je 2002. godine i u gradsku blagajnu donosio je više od 10 milijuna kuna godišnje. Prve tri godine mandata smo štedjeli, racionalno upravljali sredstvima, smanjivali broj zaposlenika i masu plaća, digitalizirali usluge, povlačili sredstva iz EU fondova te time stvarali temelje za njegovo ukidanje, a prije toga smo ga smanjivali. Dakle, prirez smo planirali ukinuti bez obziran na krizu, koja je samo požurila tu odluku, koju su građani pozdravili, veli Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik i predsjednik HSLS-a, napominjući da je donesen i niz drugih mjera za pomoć gospodarstvu, kao što je ukidanje poreza na potrošnju.
Novac od prireza, kako pojašnjava, koristio se za ulaganje u gospodarstvo i komunalnu infrastrukturu, a sada se za te troškove osigurava iz drugih izvora.
-Racionalnim ponašanjem uspjeli smo sve posložiti tako da ukidanje prireza ne utječe puno na gradsku blagajnu. Štoviše, s ponosom mogu reći da je 2020. godina nama bila najbolja u povijesti. Ne samo da smo završili u plusu, već je proračun došao na čak 250 milijuna kuna, ukazuje Hrebak, napominjući da je 2019. proračun iznosio oko 195 milijuna kuna.
Međutim, tu se ne staje. Ove godine planira se još veći proračun, gotovo 280 milijuna kuna.
-Najznačajniji prihodi proračuna su prihodi od poreza na dohodak te raznih pomoći za EU i nacionalne projekte. Kreditno zaduženje od 19 milijuna kuna bit će za izgradnju Gradskog stadiona. Iako na godišnjoj razini zaduženost grada iznosi 4 milijuna od 22 milijuna, koliko zakonski smijemo biti zaduženi, gledamo da kredita bude što manje pa se okrećemo EU. Tako smo proveli energetsku obnovu gotovo svih naših osnovnih škola uz sufinanciranje iz EU fondova, kao i objekata Gradskog vrtića. Želja je uvijek financirati takve projekte u odnosu 1:4, dakle 1 naša kuna, a četiri kune iz fondova. Bez toga ne bismo uspjeli jer je riječ o 15-ak zgrada. Napravili smo gotovo sedam milijuna kuna vrijedno reciklažno dvorište za što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio 4,5 milijuna. Obnovili smo Gradske bazene uz pomoć Ministarstva regionalnoga razvoja te sportsko-rekreacijski parka Borik, a započeli smo zahtjevnu obnovu bivše sinagoge, danas Doma kulture u koji se ulaže oko 18 milijuna kuna, od čega iz Europskog fonda za regionalni razvoj nam stiže više od dva milijuna kuna, dok je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU dodijelilo skoro tri milijuna, a Ministarstvo kulture dalo je za unutarnje uređenje, putem natječaja, milijun kuna, nabraja Hrebak koji naglašava da je u ovom mandatu pokrenuto 40 projekata sufinanciranih iz europskih fondova, čija je ukupna vrijednost 158 milijuna kuna.
No, to nije sve.
- Tu je još veliki projekt aglomeracije, čiji je nositelj naša tvrtka Vodne usluge, vrijedan 257.000.000 kuna. Međutim, zasigurno najveći projekt Grada Bjelovara u njegovoj povijesti je onaj na kojemu radimo već više od godine i sve je izglednija njegova realizacija, a riječ je o gradnji toplica iliti Termi Bjelovar. Gradsko vijeće jednoglasno je ovih dana prihvatilo odluku o gradnji. Parcele smo prije kupili, a sada smo javno predstavili idejni projekt i studiju prethodne isplativosti tog turističkog kompleksa vrijednog 250 milijuna kuna. Ono što je još bolje je da imamo mogućnost financiranja u 100%-tnom iznosu putem natječaja iz europskog fonda za oporavak i otpornost, koji će biti objavljen na ljeto, ukazuje Hrebak.
Na internetu i - kava!
-Bjelovar je prvi grad koji je sve svoje račune predočio građanima. Uskoro će biti i dvije godine otkako svatko putem aplikacije Transparentnost na našim internetskim stranicama može pogledati cijenu svega za što dobivamo račune i što isplaćujemo, dakle od plaća zaposlenika i velikih projekata do popijenih kava. Ponosan sam što smo to uspjeli i upravo to što smo bili prvi u tome. Nakon nas još neki gradovi i općine su se odlučili na takav potez, no tek ih je nekoliko, po meni nedovoljno. Ipak i to će se promijeniti i uskoro će svi u državi morati predočiti sve svoje račune. Zašto je to važno? Pa nije li očito? Previše je sumnji građana u jedinice lokalne i regionalne samouprave, u državu općenito, previše lokalnih šerifa koji rade sumnjive poslove, a mi smo htjeli zrno pokazati da ima i drugačijih, da nisu svi šerifi i da rade sa srcem. Uostalom, građani od svojih plaća izdvajaju za rad jedinica lokalne i regionalne samouprave, zašto onda ne bi znali gdje se troši njihov novac, ukazuje Hrebak.
