Želja nam je da što manje djece odrasta u institucijama, a što više u obiteljima. Kako bismo u tome uspjeli, trebamo riješiti administrativne prepreke za posvojenje. Preduge postupke treba pojednostaviti na način da se djeca maksimalno zaštite, a potencijalnim posvojiteljima skrati čekanje na dijete. Tako djeca ne bi godinama odrastala u domovima i ulazila u školsku dob kada postaju teže posvojiva. Trenutačno se radi na zakonu koji bi omogućio jednostavniju proceduru posvojenja - rekla je ministrica socijalne politike i mladih i izaslanica predsjednice RH Bernardica Juretić na otvorenju 4. Konferencije o posvojenju koja je u 15. travnja, u organizaciji Udruge Adopta, održana u zagrebačkom hotelu Panorama.
Ovogodišnja konferencija Adopte koja se bavi problemom teže posvojive djece organizirana je pod nazivom i s porukom "I ovo dijete treba obitelj".
Naime, Adoptina istraživanja su pokazala kako godišnje više od 500 djece u Hrvatskoj ispunjava uvjete za posvajanje, no njih čak 70 posto ostaje u sustavu socijalne skrbi. Riječ je o teže posvojivoj djeci, tj. onoj starijoj od 6 godina, iz višebrojnih obitelji, pripadnicima manjinskih etničkih skupina te djeci s razvojnim i zdravstvenim poteškoćama.
Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih od 13. travnja 2016. godine, ukupno je 425 djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje, od čega je 58 djece do 7 godina starosti.
Od ukupnog broja djece, 204 ih je s oštećenjima zdravlja što čini 48 posto ukupnog broja. Istodobno, u Registru je 1128 posvojitelja, a svega 10 posto potencijalnih posvojitelja je izrazilo spremnost za posvojenje djece sa zdravstvenim poteškoćama.
Zbog velikog nesrazmjera između interesa za posvojenje i djece koja ostaju odrastati u domovima za nezbrinutu djecu i udomiteljskim obiteljima, Adopta je krajem 2015. godine među potencijalnim posvojiteljima provela istraživanje o preprekama posvojenju teže posvojive djece.
Kod posvojenja starije djece ispitanici su kao ključnu prepreku naveli bojazan od djetetove prošlosti i njezin utjecaj na budućnost, a kod posvojenja djece manjinskih etničkih skupina strah od društvenih predrasuda i diskriminacije. Kod posvajanja djece s braćom i sestrama potencijalni su posvojitelji ograničeni socioekonomskim uvjetima, a kod posvajanja djece s razvojnim i zdravstvenim poteškoćama, osobe zainteresirane za posvojenje najvećom preprekom smatraju neodgovarajuću dostupnost zdravstvenih usluga i sustava podrške.
- Kako bi se stanje promijenilo, neophodna je izrada nove sveobuhvatne javne politike vezane uz posvajanje koja bi sadržavala niz održivih aktivnosti u potpunosti prilagođenih potrebama posvojitelja i pojedinih kategorija djece. To, među ostalim, podrazumijeva unapređenje učinkovitosti sustava posvojenja, organiziranje kampanja za promicanje posvojenja s naglaskom na različite kategorije djece, osnaživanje potencijalnih posvojitelja te pružanje podrške posvojenoj djeci i njihovim obiteljima - istaknula je predsjednica Adopte Dunja Bonacci Skenderović.
