Prema podacima HGK - Županijske komore Varaždin, u Varaždinskoj županiji je krajem 2018. godine bilo registrirano 10.307 poslovnih subjekata, što je 3,4 % više nego prethodne godine. Poduzetnici Varaždinske županije u 2018. godini ostvarili su ukupne prihode u vrijednosti od 26,5 milijardi kuna, što je 4,9 posto više nego 2017. godine.
Uz sve to, Varaždinska županija i dalje slovi kao “najizvoznija” županija s tri milijarde kuna izvoznog suficita. Od 2000. godine izvoz Varaždinske županije povećan je čak 3,7 puta, a u 2015. godini prelazi granicu od osam milijardi kuna te čini više od trećine ukupnog prihoda gospodarstva Varaždinske županije. Pozitivna gospodarska kretanja nastavljena su u prošloj te početku ove godine.
Kakva je uloga porezne reforme, koji su glavni problemi gospodarstvenika, kakva je investicijska klima u Varaždinskoj županiji i koji su daljnji smjerovi razvoja bile su teme o kojima smo razgovarali s predsjednikom HGK - Županijske gospodarske komore Dragutinom Gložinićem.
Kako ocjenjujete stanje u gospodarstvu naše županije?
Uvažavajući snagu trgovine, građevinarstva, prijevoza i poljoprivrede, prerađivačka industrija je u Varaždinskoj županiji temelj razvoja gospodarstva. Svi pokazatelji, od broja zaposlenih, ukupnih prihoda do izvoza, govore da trebamo te industrije, moramo ih podržavati da se što više moderniziraju, odnosno digitaliziraju procese te postupno prijeđu na više tehnološke razine. Istovremeno, važan je proces stasanja novih industrija, od IT-a do tvornica koje se baziraju na postavkama Industrije 4.0, što cijela država treba smisleno poticati i usmjeravati.
Kažete da je prerađivačka industrija, koja ostvaruje čak 54 posto ukupnih prihoda naše županije, težište gospodarstva. Ipak, u toj gospodarskoj grani plaće su najniže.
Točno, plaće u Varaždinskoj županiji su, u odnosu na iste djelatnosti u državi, za 20 posto niže, što je posljedica produktivnosti cijelog društva, odnosno države. Zaostatak na sjeveru Hrvatske uzrokovan je time što imamo značajni udio niskodohodovnih djelatnosti, ali i situacije da se kod nas tradicionalno radi i uglavnom šuti, pa postoji dojam da je rasterećenje one “prave“ proizvodnje u drugom planu. Primjerice, kod uslužnih djelatnosti poput turizma to ide lakše.
Što je porezna reforma donijela gospodarstvenicima?
Aktualna porezna reforma je dobrodošla, no uglavnom su mogućnosti, odnosno teret provođenja na poduzetnicima. Oko 35 posto zaposlenih na sjeveru su van “poreznih škara”, sljedećih 35 posto ima neto plaće između 4.000 do 6.000 kuna, dok preostalih 30-ak posto ima neto plaće preko 6.000 kuna i gotovo svi oni plaćaju porez na dohodak od 24 %. Kada bi se osobni odbitak podignuo na barem 5.000 kuna za značajni dio zaposlenih, to bi značilo osjetan skok plaća ili bi bilo dobro uvesti međustopu od 12 posto za iznose do dvije prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj.
Koliko je Varaždinska županija interesantna investitorima i je li to važan segment u daljnjem razvoju gospodarstva? Koja je uloga HGK - Županijske komore Varaždin? Pomaže li gospodarstvenicima i na koji način? Prati li sustav obrazovanja potrebe na tržištu rada, samo su neka od pitanja na koja je sugovornik odgovorio, a možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti...
