Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta raspravljalo se o stanju energetske unije kojom se Europi te njezinim građankama i građanima nastoji se osigurati cjenovno pristupačna, sigurna i održiva energija.
- Kako bismo postigli ciljeve za 2030. i 2050. godinu, EU mora godišnje ulagati otprilike 390 milijardi eura u energetske sustave, tehnologije čiste energije i infrastrukture mreža. Hrvatska je dala značajan doprinos tim naporima, posebice kroz ulaganja u plinsku infrastrukturu i kapacitete LNG-a - rekla je u raspravi zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak dodavši da je poboljšanje europske energetske neovisnosti jedan od preduvjeta i ekonomskog suvereniteta.
Pozdravila je nastavak procesa dekarbonizacije i poticanja prelaska na zelenu energiju jasno podcrtavši da se pritom ne smiju zanemariti potencijali nuklearne energije. Pozvala je na ulaganja u istraživanje naprednih tehnologija za čistu energiju te tzv. energetsku solidarnost i suradnju među državama članicama u slučaju krize. Kao potpredsjednica SME Europe EPP-a, osvrnula se i na važnost koju predvidljiv regulatorni okvir i politika imaju na stabilnost energetskog tržišta.
- Poboljšanje energetske unije kroz ove mjere osigurat će stabilniju, čišću i otporniju opskrbu energijom u Europi te doprinijeti zacijelo dugoročnoj održivosti i energetskoj sigurnosti. Sve to u interesu naših građana i konkurentnog gospodarstva - poručila je Glavak.
