Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja bila je tema današnje 3. sjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Varaždinske županije. Projekt koji je usmjeren na podizanje svijesti i povećanje spoznaja o problemu rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja te zagovaranje sveobuhvatnih odgovora iz pravca pravne regulative i javnih politika na rodno uvjetovano kibernetičko nasilje u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu, ali i na široj europskoj razini predstavila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
- Zahvaljujem na prilici da predstavimo peti europski projekt Institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, usmjeren na radno i rodno uvjetovano kibernetičko nasilje, s posebnim naglaskom na djevojčice i djevojke. Granica između stvarnog i virtualnog nasilja danas je sve nejasnija, a posljedice su jednako ozbiljne. Porast kibernetičkog nasilja, osobito nakon razdoblja COVID-a i online nastave, uključujući i širenje seksualno eksplicitnih sadržaja maloljetnika, ukazao je na potrebu snažnijeg normativnog i institucionalnog odgovora. Posebno zabrinjava utjecaj takvih sadržaja na mentalno zdravlje djece i mladih – napomenula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
U sklopu projekta provedeno je istraživanje među djecom, mladima do 27 godina i roditeljima u sve tri države, kako bi se utvrdili oblici i učestalost kibernetičkog nasilja te razina društvene i institucionalne reakcije. Rezultati će poslužiti kao temelj za unapređenje zakonodavnog okvira i mjera postupanja nadležnih tijela.
Najčešći oblici nasilja uključuju komentiranje izgleda (body shaming), prijetnje, poticanje na slanje seksualno eksplicitnih sadržaja te neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija. Istraživanje pokazuje da su žrtve najčešće djevojčice i djevojke, u pojedinim segmentima dvostruko do četverostruko češće od dječaka i mladića. Stoga je cilj projekta je jačanje društvene svijesti, osnaživanje žrtava i svjedoka te jasno komuniciranje da rodno uvjetovano kibernetičko nasilje nosi kaznenu odgovornost.
Istraživanje je obuhvatilo i roditelje kako bi se utvrdila razina njihove informiranosti.
- Roditelji u velikoj većini, između 80 i 90 posto slučajeva, smatraju da će se njihova djeca znati nositi s neprimjerenim sadržajima na internetu. U Hrvatskoj se tek trećina roditelja koristi blokadom određenih internetskih sadržaja. Također, čak 90 posto roditelja vjeruje da bi im se djeca, u slučaju doživljenog kibernetičkog nasilja, prvenstveno obratila za pomoć. Međutim, u stvarnosti roditelji su o takvim situacijama obaviješteni u iznimno malom broju slučajeva. Gotovo trećina slučajeva nasilja ostaje prešućena, ignorirana i neprijavljena, a svega oko osam posto roditelja doista sazna s kakvim se sadržajima i iskustvima njihova djeca susreću na društvenim platformama – upozorila je pravobraniteljica.
Ravnateljica Prve gimnazije Varaždin Janja Banić istaknula je kako je riječ o iznimno važnoj temi koja zahtijeva snažnu međuresornu suradnju.
- Iskustvo iz škola pokazuje da se oblici nasilja kontinuirano mijenjaju i postaju sve složeniji. Razvojem umjetne inteligencije i novih digitalnih platformi, koje su često izvan okvira poznatih društvenih mreža i nedovoljno poznate roditeljima, djeca su izložena različitim oblicima kibernetičkog nasilja. Djevojčice su pritom češće pogođene, iako su žrtve i dječaci. U školama koristimo CARNET-ove filtre koji onemogućuju pristup određenim platformama, no djeca ih izvan školskog sustava i dalje masovno koriste. Roditeljima je iznimno teško pratiti taj razvoj, zbog čega je nužna sustavna edukacija i podrška. Nakon izlaska iz školskog okruženja, djeca su na svojim uređajima često izložena anonimnim kontaktima s odraslim osobama, ne znajući tko je s druge strane. Iako škole i roditelji provode preventivne aktivnosti, često postoji lažan osjećaj sigurnosti – i kod djece i kod odraslih – da će znati prepoznati rizik. Praksa pokazuje da to nije uvijek slučaj. Kibernetičko nasilje danas poprima različite oblike i razmjere. Osim otvorenih prijetnji i uvreda, nasilje može biti i ignoriranje ili isključivanje iz online grupa, što za dijete može imati ozbiljne emocionalne posljedice. Riječ je o složenom problemu koji nećemo u potpunosti ukloniti, ali ga zajedničkim djelovanjem možemo značajno smanjiti – rekla je ravnateljica Banić.
Okupljene je pozdravio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zahvalivši pravobraniteljici na otvaranju ove iznimno važne i aktualne teme koja se tiče sigurnosti i dobrobiti djece i mladih. Naglasio je kako problem kibernetičkog nasilja nadilazi okvire pojedinačnih institucija te zahtijeva koordinirano djelovanje obrazovnog sustava, roditelja, stručnih službi i donositelja odluka. Istaknuo je kako učenici s područja Varaždinske županije zaslužuju bezbrižno i sigurno djetinjstvo, a zadaća je svih odgovornih stvoriti uvjete u kojima će se moći razvijati u zdravom i poticajnom okruženju.
- Naša je odgovornost omogućiti djeci i mladima kvalitetne uvjete za odrastanje, ne samo kroz kontinuirana ulaganja u izgradnju i dogradnju školskih i sportskih prostora, već i kroz osmišljavanje preventivnih programa, edukacija i aktivnosti koje će ih osnažiti da prepoznaju i prijave nasilje te da se znaju nositi s izazovima današnjeg digitalnog okruženja. Jednako je važno sustavno raditi na očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih te im pružiti podršku kada im je potrebna – poručio je župan.
Sjednici Povjerenstva prisustvovale su i pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana Renata Skoko te pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.
