Rezultati pokusa sorti francuskog uzgajivača krumpira prezentirani su poljoprivrednicima u vidovečkom kraju na Danu krumpira Cipro-Solawest-Yara. Na pokusnom polju obitelji Cafuk, veličine otprilike 2,5 hektara, zasađeno je sedam sorti krumpira, a prinosi su i više nego zadovoljavajući. Iako se naša klima razlikuje od one u francuskoj regiji Bretanja od kuda potječu zasađene sorte, a i uvjeti proizvodnje su drugačiji u odnosu na naše, nekoliko sorti pokazalo se interesantnima našim proizvođačima. Upravo te sorte posjeduju dugu dormantnost i skladištenje, važna je to informacija s obzirom na to da je EU zabranila sredstva s kojima se do sada tretirao krumpir da ne bi proklijao, a što je vrlo bitno našim proizvođačima tijekom skladištenja.
U ime jednog od organizatora Dana krumpira obratila se Katarina Kranjčec, voditeljica marketinga, logistike i nabave u poduzeću Cipro koji je distributer svih poznatih svjetskih brendova i snabdijeva tržište Republike Hrvatske repromaterijalom i svime što je poljoprivrednicima potrebno. Pojasnila je o kakvim se sortama krumpira radi.
- Razlika ovog krumpira u odnosu na sve ostale vrste je ta da je potekao iz francuske regije koja je zbog klimatskih uvjeta i zbog izoliranosti svog položaja zaštićena od raznih virusa i ostalih bolesti koje se pojavljuju u proizvodnji krumpira. Ovo sjeme garantira ekstrakvalitetu i vrhunsku sirovinu našim proizvođačima. S obzirom na to da se ne mogu usporediti klimatski uvjeti i uvjeti proizvodnje tvrtka Cipro je izabrala sorte koje su kompatibilnije našim klimatskim uvjetima. Prezentirane su sorte izrazito otporne na vremenske uvjete kao što je veliki stres, odnosno razlika u temperaturi. Birali smo najotpornije sorte, a opet najjednostavnije za uzgoj i to smo danas ovim pokusom uspjeli dokazati. Sorte imaju dugu dormantnost i dugo skladištenje, a znamo da te dvije činjenice imaju naglasak u budućnosti uzgoja krumpira - rekla je Kranjčec.
Inače, obitelj Cafuk koja je radila na ovom pokusnom polju krumpira poznata je po proizvodnji zelja te su čuvari sjemena varaždinskog zelja, a krumpir im je druga po veličini kultura s kojom se bave. Marija Cafuk iz OPG-a Cafuk istaknula je kako prinosi ovog krumpira sežu i do 90 tona po hektaru.
- Imaju dosta suhe tvari, što znači da je krumpir dobar za pečenje, ne upija mast i ima visoke kulinarske vrijednosti. Osim toga, znamo da je EU zabranile upotrebu aktivne tvari za sprečavanje klijanja, znači ne smije se više tretirati krumpir i uskladišti pa tu postoje sorte koje ne proklijavaju, što će za poljoprivrednike biti jako dobro jer ga mogu uskladištiti i sačuvati do proljeća – naglasila je.
Cafuk je istaknula i da su prinos i kvaliteta krumpira ove godine odlični, a plasman proizvoda je uglavnom riješen, budući da će viškove otkupiti i plasirati Poljoprivredna zadruga.
Prezentaciji su prisustvovali i župan Varaždinske županije Radimir Čačić i saborska zastupnica i savjetnica župana Natalija Martinčević. Župan Čačić pohvalio je ovakve inicijative te naglasio važnost cjeloživotnog učenja i u sektoru poljoprivrede.
- Ovaj naš Vidovec je jedno od mjesta u Hrvatskoj gdje su najveći proizvođači krumpira, uz Belicu u Međimurju. Ovo danas pokazuje da učimo, ovdje su francuske sorte, prezentirano ih je sedam. Nije slučajno da Francuska daje svoje sorte, tla su slična i klima je slična – kazao je Čačić.
Mara Bogović iz Ministarstva poljoprivrede dodala je kako kroz ovakve manifestacije poljoprivredni proizvođači mogu dobiti informacije o novim sortama te o važnim mjerama agrotehnike koje trebaju primjenjivati kako bi u svojoj proizvodnji postigli što bolje rezultate.
- Upravo kroz ovakve manifestacije proizvođači mogu dobiti informacije o novim sortama, važnim agrotehničkim mjerama koje trebaju primjenjivati kako bi u svojoj proizodnji postigli što bolje rezultate. Treba imati na umu da je kod nas posebno na području županije, specifično usitnjeno zemljište te su prosječne površine koje naši OPG-ovi posjeduju veličine do tri hektara. To u svakom slučaju utječe na samu tehnologiju proizvodnje i na same rezultate. Drugim riječima naši poljoprivredni proizvođači ostvaruju teže maksimalne prinose koje nove sorte mogu dati prema svom genetskom potencijalu rodnosti - rekla je Bogović, dodajući da se u Hrvatskoj prosječni prinosi krumpira kreću negdje od 18 do 20 tona dok visokorodne sorte mogu dati preko 80 tona. Prosjek u EU zemljama je negdje oko 40 tona krumpira po hektaru.
