Nepovoljne vremenske prilike, prije svega vruća i sušna ljeta, ukazuju na potrebu navodnjavanja poljoprivrednih površina, no u Varaždinskoj županiji, kako smo već pisali, za to nema interesa poljoprivrednika, iako je izrađen Plan navodnjavanja.
Uložili 4,65 milijuna eura, ali...
Bolja situacija nije ni u Međimurskoj županiji, na čijem je području do kraja 2022. u projekte javnog navodnjavanja uloženo ukupno oko 4,65 milijuna eura.
- Najveći dio tog iznosa, više od 3,72 milijuna eura, odnosi se na izgradnju Sustava navodnjavanja Međimurje – Pilot područje (Kuršanec). Radovi su započeli 2009., a sustav je pušten u probni rad 2012. godine. Preostala sredstva utrošena su na izradu projektne i druge dokumentacije za Prelog – Donji Kraljevec I. faza: 472.984,70 eura, te Belica, faza I: 374.459,82 eura. Financiranje su zajednički osigurali Međimurska županija i Hrvatske vode - pojasnili su nam iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, dodavši da su ulaganja bila usmjerena prvenstveno u donje Međimurje, jer je upravo to područje imalo najbolje preduvjete za razvoj navodnjavanja.
Pri određivanju prioriteta uzeta su u obzir četiri ključna kriterija: pogodnost tla za navodnjavanje, dostupnost i količina vode, namjena prostora prema prostornom planu, te stupanj uređenosti zemljišta i spremnost poljoprivrednika.
- Za Sustav navodnjavanja Međimurje – Pilot područje, ukupni obuhvat iznosio je 247,42 ha, od čega je 60 % bilo državno zemljište, ocijenjeno najpovoljnijim zbog okrupnjenosti i dostupnosti vode. Iako je projekt primarno zamišljen kao model korištenja državnog zemljišta, gotovo 40 % zemljišta bilo je u privatnom vlasništvu, što je dodatno otežalo provedbu jer za privatne vlasnike nije mogla biti uvedena obveza priključenja na sustav - napomenuli su.
Nije bilo zahtjeva za priključenje
Sustav je uključio vodozahvat iz akumulacijskog jezera Čakovec, crpne stanice, mreže tlačnih i distribucijskih cjevovoda ukupne dužine gotovo 7,7 km, te pripadajuće hidrantske mreže. Prema projektnim dokumentima, na sustav se trebalo priključiti 22 korisnika, prvenstveno zakupci državnog poljoprivrednog zemljišta, uz dio privatnih posjeda.
No, javno navodnjavanje u Međimurskoj županiji nije zaživjelo u mjeri u kojoj se očekivalo.
- Razlozi su višestruki. Prije svega, pokazalo se da među poljoprivrednicima nije postojao dovoljan interes za priključenje, a jedan od uzroka je i rascjepkanost poljoprivrednih površina te problematika provedbe komasacije zemljišta. Značajnu prepreku predstavljali su i strah od troškova priključenja i korištenja sustava, koje korisnici nisu bili spremni prihvatiti iako je Međimurska županija u početnim godinama sufinancirala 50 % fiksnih troškova, a dodatno su izuzeti od plaćanja bili korisnici s manje od 1 ha, osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom nesposobne za rad koje nisu priključene na sustav. Osim toga, poljoprivrednici su izražavali nepovjerenje i iz drugih razloga. Česti su bili slučajevi krađa na parcelama, što je kod dijela proizvođača izazvalo strah od dodatnih ulaganja u opremu i infrastrukturu. Dodatno, velik broj parcela bio je u zakupu, što je stvaralo osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti u pogledu dugoročnog korištenja zemljišta. Problemi su postojali i zbog nesređenih vlasničkih odnosa te neusuglašenosti podataka u zemljišnim knjigama i katastru, što je otežavalo planiranje i provedbu - naveli su iz Upravnog odjela.
Zbog svega toga, istaknuli su, sustav od 2016. nije stavljen u funkciju, jer posjednici zemljišta unutar obuhvata sustava nisu podnijeli zahtjeve za priključenje.
Rascjepkanost – ključna prepreka
Kako bi se postojeće zapreke uklonile i povećao interes poljoprivrednika, mjere koje Međimurska županija planira idu u nekoliko smjerova.
- Prije svega, potrebno je provesti komasaciju zemljišta, budući da upravo rascjepkanost parcela predstavlja ključnu prepreku za razvoj navodnjavanja. Nadalje, nužno je sustavnije informirati i educirati poljoprivrednike o koristima navodnjavanja, ali ih i uključivati u proces planiranja novih sustava kako bi oni bili usklađeni s njihovim potrebama. Također, preispitati i informirati krajnje korisnike o uvjetima financiranja i priključivanja, čime bi se umanjio strah od financijskog tereta. Konačno, kreće se u daljnji razvoj navodnjavanja u našoj županiji sa sustavom Belica, naravno ukoliko postoji dokazana spremnost poljoprivrednika da se aktivno uključe, što će se, nadamo se, i ostvariti - poručili su za kraj.
