Premda su žrtve kaznenih djela danas, za razliku od prije dvije godina, znatno bolje upoznate s pravima koje im omogućava Zakon o kaznenom postupku, to još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.
Upravo su stoga, povodom obilježavanja Europskog dana zaštite žrtava kaznenih djela 22. veljače, Policijska uprava varaždinska i Županijski tim Varaždinske županije za suzbijanje i prevenciju nasilja u obitelji te nasilja nad ženama i kaznenopravnu zaštitu djece danas organizirali stručni skup kojem su nazočili predstavnici svih nadležnih institucija i udruga koje se bave žrtvama kaznenih djela na području Varaždinske županije.
Nikica Hamer Vidmar iz Ministarstva pravosuđa, voditeljica Samostalne službe za podršku žrtvama i svjedocima, istaknula je da su izmjenama zakona žrtve dobile značajnu količinu prava koja mogu ostvariti tijekom kaznenog postupka.
- Njihova informiranost o pravima ovisi i o tome koliko o njima saznaju iz medija, ali i o tome koliko su aktivne organizacije civilnog društva koje su često prve u kontaktu sa žrtvama. Njihova prava ovise o kaznenom djelu, no razlika je u tome što su pojedinim rizičnim kategorijama žrtava dodijeljena posebna prava. Djeca se primjerice mogu ispitati preko videokonferencijske veze, dok je žrtvama trgovanja i seksualnog nasilja osigurano pravo da iskaz mogu dati bez nazočnosti optuženika ili putem videoveze koji se poslije može koristiti u raspravi - pojasnila je Hamer Vidmar.
Ministarstvo pravosuđa s druge pak strane infomira žrtve osobe o otpustu počinitelja iz zatvora, dok Odjeli za podršku ustrojeni na sedam Županijskih sudova žrtvama pružaju podršku na sudu.
- Želja je da se takvi odjeli osnuju na svim sudovima, no sve ovisi o financijskim sredstvima. Inače, Ministarstvo pravosuđa je lani, koristeći sredstva igara na sreću koje su mu prvi puta dodijeljene, raspisalo natječaj za financiranje organizacija civilnog društva u 12 županija u kojima nisu ustrojeni takvi odjeli te su sredstva dodijeljena organizacijama u Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Šibensko-kninskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj čiji će članovi žrtvama služiti kao osobe od povjerenja, pratiti ih na sud te davati informacije - navela je Hamer Vidmar.
Iako iz Varaždinske županije na tom natječaju nije prošla nijedna organizacija, postoji mogućnost da će natječaj biti raspisan i ove godine.
- U pojedinim županijama ili ne postoje organizacije koje se bave pomoći žrtvama ili nisu bile zainteresirane, dok se Varaždinskoj županiji na natječaj javila organizacija koja nije na adekvatan način obrazložila aktivnosti. No, organizacijama se pruža i mogućnost da se udruže s nekime jer postoji i mogućnost financiranja partnerstva koje će osigurati pomoć i ženama i muškarcima i ženama, odnosno žrtvama svih kaznenih djela - napomenula je voditeljica Samostalne službe za podršku žrtvama i svjedocima.
Suzana Vugrinec iz PU varaždinske, inače voditeljica Županijskog tima Varaždinske županije za suzbijanje i prevenciju nasilja u obitelji te nasilja nad ženama i kaznenopravnu zaštitu djece, istaknula je da je izuzetno važna suradnja državnih institucija poput PU varaždinske, Županijskog i Općinskog suda, Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu, Centara za socijalnu skrb te udruga građana poput Kluba žena Varaždin, ali i Utočišta Sv. Nikola.
- Institucije su dužne što stručnije i bolje pomoći žrtvi kako bi joj olakšale daljnji život i postupak kroz koji će morati proći obzirom da je žrtva kaznenog djela, i to od psihološke pomoći pa do određenih novčanih prava. Žrtve često nisu spremne na pomoć i upravo je zato važna ovakva stručna edukacija kako bi se osobe koje rade s njima što bolje educirale i objasnile im što ih čeka. Usto, kada se žrtva odluči prijaviti kazneno djelo, važno je da ostane pri tome, a mi im trebamo pomoći da se više ne osjećaju viktimizirane samim kaznenim djelom nego da im to ublažimo i olakšamo - istaknula je Vugrinec.
Zamjenik načelnika PU varaždinske Darko Blaži napomenuo je pak da nije potrebna samo pomoć žrtvama kaznenih djela već i žrtvama prekršaja, prijestupa, kao i društveno neprihvatljivog ponašanja.
- Položaj žrtve treba biti poseban, ona se mora osjećati zaštićeno od institucija - poručio je Blaži ukazavši i na činjenicu da Europski sud za ljudska prava donosi i sve više presuda u korist žrtava s obrazloženjem da institucije nisu učinile dovoljno da se žrtva zaštiti.
