Prvi dan svibnja već je više od 130 godina rezerviran za teme iz područja tržišta rada i prava zaposlenika širom svijeta. Viši životni standard građana svrha je svih mjera i politika, a statistički podaci iz područja tržišta rada svakako su nezaobilazna polazišna točka u njihovu planiranju i, u konačnici, provedbi, piše Državni zavod za statistiku (DZS).
Državni zavod za statistiku (ne)zaposlenost prati na dva načina – prikupljanjem podataka iz administrativnih izvora i provedbom Ankete o radnoj snazi.
Najopsežnije istraživanje u području tržišta rada
Anketa o radnoj snazi ili ARS – kako je najčešće zovu u statističkim krugovima – najopsežnije je istraživanje o obilježjima tržišta rada koje se provodi na uzorku kućanstava, a cilj joj je prikupiti podatke o veličini, strukturi i obilježjima radno sposobnog stanovništva. Prva Anketa provedena je sad već davne 1996. kao godišnje istraživanje, no zbog potrebe za sve novijim podacima, od 2007. se kućanstva anketiraju neprekidno cijele godine, a podaci se obrađuju i objavljuju u tromjesečnoj dinamici.
Anketom se obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat, bez obzira na njihov formalni status i način plaćanja za obavljeni rad, stoga u ovom istraživanju zaposlena osoba može biti i umirovljenik, student ili kućanica.
Trendovi u petogodišnjem razdoblju
Kada bismo sažeto opisali trendove na tržištu rada unatrag pola desetljeća, točnije, u razdoblju od 2018. do 2022., taj bi opis glasio: broj je zaposlenih rastao, udio zaposlenih muškaraca uvijek je nešto veći u odnosu na udio žena, a u ukupnom broju zaposlenih najveći su udio imale osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem.
Prema Anketi o radnoj snazi, u Republici Hrvatskoj je u 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52 tisuće, odnosno za 3,1% više u odnosu na 2018., dok se broj nezaposlenih osoba u odnosu na 2018. smanjio za 25 tisuća, odnosno za 16,2%, te je u 2022. iznosio 128 tisuća. Stopa zaposlenosti, tj. postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7% u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018.
Promatramo li zaposlene prema spolu, u promatranom razdoblju nije bilo većih odstupanja u usporedbi s trendovima u proteklim razdobljima. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022., primjerice, iznosio je 46,2%.
U 2022. je najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u sljedećim rodovima zanimanja: Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,8%), Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva (14,4%) te Uslužna i trgovačka zanimanja (13,2%). Najveći udio žena bio je zaposlen u Uslužnim i trgovačkim zanimanjima (26,4%), dok su na drugome i trećemu mjestu bile Znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje (23,7%) te Tehničarke i stručne suradnice (14,3%).
U proteklih pet godina nisu zamjetne znatnije promjene ni u udjelu zaposlenih prema stupnju obrazovanja, no u 2022. u odnosu na 2018. ipak je uočen pad udjela zaposlenih sa završenim osnovnoškolskim i nižim obrazovanjem, blago povećanje udjela zaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem, dok je udio onih s visokim obrazovanjem ostao gotovo nepromijenjen.
Prosječan broj sati rada u referentnom tjednu u blagom padu
Zbog promjene metodologije u 2021. je došlo do prekida u vremenskoj seriji pokazatelja o satima rada pa podatke od 2018. do 2022. nije moguće uspoređivati u kontinuitetu. No, ako 2022., u kojoj smo prosječno radili 37,7 sati na tjedan, usporedimo s prethodnom godinom, vidljiv je blagi pad. Prosječno je u 2021. odrađeno, naime, 37,9 sati na tjedan.
A što se događa na razini EU-a?
Prema Eurostatovim podacima, na razini EU-27 u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, a veći udio činili su muškarci, točnije, njih 53,7%. Stopa zaposlenosti u području Europske unije iznosila je 54,1%, zemlja u kojoj je ta stopa bila najniža, točnije 45,1%, jest Italija, dok je najviša – 71,8% – zabilježena na Islandu. Ako se gledaju prosječni tjedni sati rada, Grčka je zemlja u kojoj ih je bilo najviše – 39,7 – a u Nizozemskoj najmanje – 30,8. Europski prosjek iznosio je 35,9 sati rada na tjedan, piše DZS.
