Državnom službeniku može se odobriti rad na izdvojenom mjestu rada u razdoblju od najmanje jednog mjeseca, a najduže do 12 mjeseci, nakon čega državni službenik može podnijeti novu prijavu. Kod povremenog rada na izdvojenom mjestu rada, državni službenik radi najmanje jedan dan u tjednu na izdvojenom mjestu rada, najmanje dva dana u tjednu u prostoru državnog tijela, a ostale dane u tjednu sukladno dogovoru državnog službenika s nadređenim službenikom odnosno dužnosnikom .
To stoji u jednom od članka Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu u državnoj službi, koji je u javnom savjetovanju.
Uredba nije na tragu zahtjeva Sindikata policije Hrvatske, reprezentativnog sindikata državnih službenika, koji je ljetos pozdravio uvođenje hibridnog modela rada u državna tijela, ali je istovremeno iznio niz primjedbi, tražeći u opširnom dopisu da rad od doma ne bude samo mogućnost, već pravo, posebno zbog zabrana rada od kuće ponedjeljkom i petkom.
-Nažalost, nakon završetka pilot projekta i stupanja na snagu Uredbe koja regulira mogućnost hibridnog modela rada u državnoj službi, umjesto konsolidacije i širenja primjene rada ,,od kuće“, u mnogim državnim tijelima došlo je do samovoljnog i neobrazloženog ograničavanja navedenog oblika rada na jedan dan mjesečno ili čak zabrane. Prema informacijama kojima raspolaže Sindikat policije Hrvatske, vodstva većine državnih tijela, nakon stupanja na snagu Uredbe, nisu donijela uputu koja bi podrobnije propisala načela, uvjete i način rada ,od kuće“ za pojedino državno tijelo, naravno, polazeći od pretpostavke da se opseg mogućnosti/ prava ne smanjuje u odnosu na Uredbu. Umjesto upute, u više državnih tijela vodstva su donijela neformalnu i neobrazloženu odluku da se ograniči broj dana za rad ,od kuće“ u odnosu na praksu iz pilot projekta. Uz neobrazloženo ograničavanje broja dana, vodstva nekih državnih tijela su, također neformalno, zabranila korištenje ponedjeljka i petka za rad ,od kuće“ za cijelo državno tijelo tj. sve ustrojstvene jedinice, bez obzira na uvjete, mogućnosti i rezultate rada, kao i različitosti pojedinih uprava.
Sindikat policije Hrvatske smatra da takve arbitrarne zabrane i ograničenja predstavljaju ne samo opstrukciju uvođenja hibridnog modela rada u državnu službu, već i kršenje prava državnih službenika u onim situacijama kada su ispunjeni kriteriji i uvjeti za rad 'od kuće! kako ih propisuje Uredba. No, manjkavosti i nedorečenosti važeće Uredbe daju uporište za takvu neprihvatljivu praksu.
Dopisom policije Hrvatske, uklanja se samo jedan, doduše važan, nedostatak koji se odnosi na naziv Uredbe iz kojeg se briše riječ ,mogućnost“. Naime, izvještaji s terena govore o raširenosti neformalnog obrazloženja kojeg vodstva državnih tijela koriste kako bi opravdali zabranu ili ograničenje rada ,od kuće“, kada tvrde, pozivajući se na naziv važeće Uredbe, da je rad ,od kuće mogućnost, a ne pravo državnih službenika.
Takva interpretacija je za Sindikat policije Hrvatske neprihvatljiva jer implicira da su kriteriji i uvjeti za odobrenje rada 'od kuće', kako ih propisuje Uredba, sekundarni u odnosu na ,mogućnost“ rukovodećih razina da arbitrarno ograniče ili zabrane rad ,od kuće“. To sve smatramo sferom osobnog stava i uvjerenja, koja su u ovim slučajevima u potpunosti neprihvatljiva. Da bi se smanjio prostor za navedene, ali i moguće nove problematične interpretacije, Sindikat policije Hrvatske traži da se rad ,od kuće“ u novoj Uredbi eksplicitno definira kao pravo državnih službenika, kada su ispunjeni uvjeti i kriteriji koje Uredba propisuje. To podrazumijeva da svako ograničenje navedenog prava mora biti potkrijepljeno obrazloženjem, temeljenom na dokazima i provjerljivim činjenicama, zašto nisu ili više nisu ispunjeni uvjeti i kriteriji propisani Uredbom u svakom pojedinom slučaju.
Za sprječavanje samovoljnih zabrana i ograničenja potrebno je uspostaviti adekvatne pravne mehanizme kontrole i zaštite. Sindikat policije Hrvatske traži da nova uredba propiše odobrenje za rad ,od kuće“ kao rješenje i time kao upravni akt na kojeg je moguće uložiti žalbu. Time bi postalo moguće kroz upravni postupak dokazati da pravo državnih službenika ili jest ili nije povrijeđeno, s obzirom na uvjete i kriterije propisane Uredbom. Bez pravnih mehanizama kontrole i zaštite koje osigurava upravni akt, ostaje otvorena mogućnost za nastavak samovoljnih zabrana i povredu prava državnih službenika.
Prema informacijama kojima raspolažemo, čelništva više državnih tijela zabranila su korištenje ponedjeljka i petka za rad ,od kuće“ za cijelo državno tijelo bez ikakvih dokaza o negativnom utjecaju rada ,od kuće“ ponedjeljkom i petkom na rezultate rada u svim ustrojstvenim jedinicama. Sindikat policije Hrvatske takve generalizirajuće zabrane smatra neprihvatljivim i omalovažavajućim jer impliciraju da državni službenici ponedjeljkom i petkom, kada rade ,od kuće“, zapravo ne rade već ,Spajaju vikende“ i ponašaju se kao ,uhljebi“. Tretman rada ,od kuće“ kao prava državnih službenika podrazumijeva nužnost iznošenja dokaza zašto ponedjeljkom i petkom nisu ispunjeni uvjeti i kriteriji za rad ,od kuće“ u svakom konkretnom slučaju, umjesto generalne zabrane za cijelo državno tijelo bez ikakvih objektivnih uporišta.
Pored navedenog, Sindikat policije Hrvatske smatra da bi umjesto pravila o minimalnom broju dana u tjednu, primjerenije bilo propisati minimalni broj dana na mjesečnoj razini koje državni službenici trebaju odraditi u prostoru poslodavca. Tako bi se osigurala veća fleksibilnost u organizaciji rada, što je jedan od temeljnih ciljeva uvođenja hibridnog modela rada. Također, pravilo o ravnomjernoj prisutnosti službenika u državnom tijelu rigidno je kao općenita norma jer ne predstavlja nužnu pretpostavku za kvalitetno ispunjenje radnih zadataka i obaveza iz djelokruga svih ustrojstvenih jedinica u svim državnim tijelima. S druge strane, navedeno pravilo ograničava mogućnost korištenja rada ,od kuće“ dijelu državnih službenika, kada za to ne postoje opravdani razlozi.
Rezime prijedloga i primjedbi na Uredbu koje smatramo ključnim da bi primjena hibridnog modela rada u državnoj službi zaživjela na koherentan i pravičan način:
1. Rad ,od kuće“ eksplicitno definirati kao pravo državnih službenika, kada su ispunjeni propisani uvjeti i kriteriji iz uredbe.
2. Za rad ,od kuće“ državno tijelo izdaje rješenje koje predstavlja upravni akt. Žalbe narješenje u prvom stupnju rješava čelnik državnog tijela ili osoba koju čelnik ovlasti u roku od 15 dana od njezinog podnošenja.
3. Minimalni broj dana koje državni službenici moraju odraditi u prostoru državnog tijela propisati na mjesečnoj, a ne tjednoj razini.
4. Preporuka donošenja upute kojom se konkretnije regulira rad od kuće na razini svakog državnog tijela, uz poštivanje ,Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata“ prema kojima uputa, kao hijerarhijski podređen akt uredbi, ne smije bit u proturječju s uredbom. ili negirati propisane kriterije i uvjete iz uredbe.
5. Izmjena pravila o ravnomjernoj prisutnosti službenika u državnom tijelu kao obvezujuće norme za sve ustrojstvene jedinice.
Sindikat policije Hrvatske, kao reprezentativni sindikat zaposlenih u državnoj službi i potpisnik važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, predlaže sastanak u što skorijem roku s čelništvom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije radi razmatranja prethodno iznesenih primjedbi, prijedloga i zahtjeva oko uvođenja hibridnog modela rada u državnu službu.
