Švedski model borbe protiv pandemije koronavirusa drukčiji je od svih u Europi i svijetu. Izbjegli su potpunu karantenu, a broj oboljelih u ovom trenutku stagnira. Švedski epidemiolozi uvjereni su da će izbjeći drugi val pandemije, jer će Šveđani već do jeseni steći kolektivni imunitet. Istodobno, svoje gospodarstvo nisu izložili pogubnoj blokadi kao ostatak Europe, piše Novi list.
Dok su se druge europske države oslonile na stroge mjere, u ovoj skandinavskoj državi oslonili su se na građansku odgovornost i povjerenje prema vlastima. Švedska nije zatvorila granice, nije zatvorila kafiće i restorane, ostavila je otvorenima vrtiće i osnovne škole. Nisu ograničili ni javni prijevoz. Otvoreni su frizerski saloni, teretane, čak i neka kina. Ipak, postoje i neke zabrane pa se, primjerice, okupljanja s više od 50 ljudi ne smiju održavati, zatvoreni su muzeji i otkazana sportska događanja. U kafićima je zabranjeno posluživanje za barom, a u restoranima treba držati propisanu distancu među gostima. Vani, međutim, nema ograničenja, pa se mladi nesmetano druže u prepunim parkovima i odlaze u kafiće.
Kako piše Novi list, ovakva je politika posljedica stava tamošnjih zdravstvenih stručnjaka te je jedan od glavnih stručnih savjetnika švedske Vlade ujedno i jedan od najistaknutijih europskih epidemiologa, prof. dr. Johan Giesecke.
Za Novi list objasnio je argumente kojima se vodio u prosudbi o razmjerima ove epidemije i načinu na koji se s njom treba boriti. Navodi da je švedski recept primjenjiv svuda i disciplinirano ponašanje Šveđana nema mnogo veze s kulturološkim specifičnostima te zemlje. Isti bi rezultati, uvjeren je, bili i u Hrvatskoj, Engleskoj, Španjolskoj, da su te države primijenile isti model. To što bi negdje možda u prosjeku bilo nešto više svojeglavih, po njemu nije razlog za neuspjeh.
- Imamo nekoliko karantena, život ne funkcionira posve normalno, ali to nije stvar vladine naredbe. Objasnili smo ljudima kakva je to bolest, kako se trebaju zaštititi, i oni to poštuju. Ljudi nisu glupi, ni u Švedskoj, a ni u Hrvatskoj. Ako im kažete što je dobro za njih, ako im to objasnite, oni će vas poslušati. Šveđani nisu zatvorili dječje vrtiće i osnovne škole, upravo zato da bi gospodarstvo i javne službe mogli funkcionirati. Gimnazije i fakulteti zatvoreni su, a učenici i studenti slušaju online nastavu, baš kao u Hrvatskoj. Zatvorili smo gimnazije i fakultete jer su polaznici dovoljno stari da razumiju što mogu, a što ne. S mlađom djecom je puno teže. I još jedna stvar: djeca u dobi do 10 godina trebaju nekog da ih čuva. Ako sve zatvorite, tko će ih čuvati? Najvjerojatnije majka. No ako ona radi u bolnici, izgubit ćete tako pola zdravstvenog osoblja - argumentira Giesecke.
