Na kraju smo studenoga, mjeseca posvećenog zdravlju muškaraca. Tim povodom dr. sc. Goran Benko, voditelj Odjela za urologiju Opće bolnice Varaždin, ukazao je na važnost osviještenosti o raku prostate, jednom od javnozdravstvenih problema.
Koliko je rak prostate prisutan u Hrvatskoj, odnosno u Varaždinskoj županiji?
Rak prostate je danas veliki javno zdravstveni problem, ne samo u Europi i svijetu, nego i u našoj zemlji. Kad ga gledamo prema broju novooboljelih, prema izvještaju Registra za rak iz 2015. godine, on je gotovo izjednačen s rakom pluća, odnosno dušnika bronha i zauzima oko 18 posto od svih karcinoma koji se mogu pojaviti kod muškaraca. U našoj je županiji također na visokom, praktički prvom mjestu. Karcinom prostate je bolest koja zahvaća stariju mušku populaciju i u tom smislu, budući da je velika incidencija karcinoma prostate, ona je i predmet interesa kampanja koje se provode u studenome.
Spomenuli ste da je to najčešća bolest kod starije populacije, ali kad govorimo o tzv. rizičnim skupinama, vjerojatno ima i onih nešto mlađih koji obolijevaju?
Prema istraživanjima, možemo podijeliti muškarce u dvije skupine. Jedni nemaju obiteljsko opterećenje, pozitivnu obiteljsku anamnezu, bilo s majčine ili očeve strane, dakle nemaju u obitelji karcinom prostate i preporuka njima je da se počnu kontrolirati i krenu u pretraživanje PSA markera, koji je nama važan za otkrivanje raka prostate, oko svoje 50. godine, a za one koji su rizični od 45. godine – prije toga ne postoji razlog za neko veliko pretraživanje. Uglavnom, radi se o starijoj populaciji, karcinom prostate se najčešće pojavi kod muškaraca iznad 70. godine. Gledamo li analize, u osmom ili devetom desetljeću života dvije trećine muškaraca će imati rak prostate, iako on neće nužno izazvati bilo kakvu bolest, odnosno imati smrtnu posljedicu.
Koji su simptomi raka prostate?
Rak prostate nema neke specifične simptome, zato ne treba svaki problem s mokrenjem povezati odmah s rakom prostate. Vrlo često su simptomi identični simptomima koje imaju muškarci s klasičnim dobroćudnim povećanjem prostate, a također ne moraju biti nikakvi simptomi, pogotovo u početnim fazama bolesti. Naravno, kad bolest uznapreduje, pojavljuju se nekakvi simptomi koji su znak proširene bolesti, kao što su bolovi u kostima, pogoršanje bubrežne funkcije. Upravo je to ideja ove kampanje da se muškarci jave puno ranije, da odrede taj svoj PSA u krvi, što je vrlo jednostavna metoda te da obave pregled kod urologa, pa da na taj način preduhitrimo razvoj bolesti i simptoma koji bi onda zapravo značili zakašnjenje u dijagnozi i liječenju.
Koliko je rak prostate moguće izliječiti otkrije li se dovoljno rano?
Treba naglasiti da masovni screening kod karcinoma prostate nema znanstvenu osnovu, znanstveno uporište. Provode se istraživanja već 13 godina na europskom nivou i nisu uspjela potvrditi benefit od masovnog screeninga, kao što je to slučaj s karcinomom debelog crijeva, cerviksa ili raka dojke, tako da naši potencijalni bolesnici neće dobivati poziv u sklopu nekakvog nacionalnog programa, ali se prakticira tzv. oportunistički probir, gdje se dobro osviještenim muškarcima od strane njihovih obiteljskih liječnika ili preko informacija u medijima savjetuje pregled u dobi koja je rizična za razvoj karcinoma.
Kolika je uspješnost liječenja?
Ako se otkrije u ranoj fazi, ako je bolest lokalizirana, bolesnici su praktički izliječeni i to nije nikakav problem. Kad je riječ o lokalno uznapredovaloj bolesti, također ju vrlo uspješno liječimo, uz dodatne terapijske mjere. U svakom slučaju, imamo dosta dobru, odnosno visoku uspješnost liječenja, samo u nekim fazama bolesti su potrebne još neke druge intervencije, kao što su dodatni lijekovi i terapije. Preživljenje od raka prostate se u većini europskih zemalja povećava.
Kad govorimo o varaždinskoj bolnici, spomenuli ste da ste dosta dobro opremljeni.
Da, mi naše bolesnike od ovog probira koji se događa samoinicijativno ili na uputu liječnika odrađujemo preglede, diferenciramo one bolesnike koji imaju povećanu prostatu, dobroćudno povećanu, od onih koji imaju rizik da su potencijalni bolesnici s karcinomom prostate. Takve bolesnike regrutiramo na biopsiju prostate koju obavljamo u našoj bolnici, sav se materijal šalje u našu patologiju koja ga obrađuje i tako dobivamo dijagnozu ima li bolesnik ili nema karcinom prostate. Nakon toga se u skladu sa svim tim informacijama koje imamo, a to su informacije o dobi bolesnika, njegovom zdravstvenom stanju i stadiju bolesti, odlučimo za terapiju. Jedino što se u varaždinskoj bolnici ne provodi to je radioterapija koja je rezervirana za velike centre, tako da naši bolesnici to obavljaju u Zagrebu, a sve ostale metode, uključujući kemoterapiju koja se obavlja na našem onkološkom odjelu, imaju dostupne u našoj županiji.
Što muškarcima poručiti na kraju studenoga, odnosno „movembra“?
Onima koji su u rizičnoj skupini za karcinom prostate savjetujem pregled do 45. godine, ostalima do 50. Muškarci se trebaju javiti svom obiteljskom liječniku, kako bi se odredila vrijednost PSA u krvi, odnosno javiti se urologu zbog pregleda. Nakon toga će urolog predložiti interval kontrola i otkloniti svaku sumnju kod onih koji nemaju rak prostate, odnosno zatražiti dodatne dijagnostičke pretrage za one muškarce kod kojih postoji mogućnost za karcinom.
