U sklopu javnog savjetovanja o novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju izneseno je niz primjedbi i prijedloga, koji su mogli osjetno utjecati na zdravstveni sustav i pacijente, da su bili prihvaćeni od strane predlagača, Ministarstva zdravstva, odnosno izglasani u Hrvatskom saboru. Među njima svakako valja izdvojiti one od Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog sindikata.
Tako se HLK, uz ostalo, opetovano protivio dugogodišnjem prebacivanju administrativnih poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu troškova prijevoza osigurane osobe s HZZO-a i njegovih mnogobrojnih ureda na izabrane doktore primarne zdravstvene zaštite te tražio da se u čl. 65. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranja briše sudjelovanje izabranih liječnika u tim poslovima.
-Ne vidimo nikakve stručne niti druge osnove da izabrani liječnici dragocjeno vrijeme namijenjeno skrbi o pacijentima koriste za popunjavanje tiskanica putnih naloga, izradu prijedloga za korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva i provjeru službenih daljinomjera javnih prijevoznika, navodio je HL.
HLK je isto tako navodio da je iznenađena što materiji ugovaranja zdravstvene zaštite, koja je i u važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju regulirana nedostatno u svega sedam članaka, u predloženim zakonskim izmjenama i dopunama nije posvećena znatno veća pažnja te je predložena dopuna samo s jednim dodatnim člankom.
-HLK se zalaže da temeljitu reformu sustava ugovaranja te formiranje neovisnog tijela (agencije) koja će određivati cijene zdravstvenih usluga (DTS, DTP, BO dan), u kojem bi sudjelovali predstavnici osiguratelja, pružatelja usluga (javne ustanove, privatne ugovorne ordinacije), HLK i druge komore u zdravstvu te regulatora (Ministarstvo zdravstva). Važan element promjene sustava ugovaranja zdravstvene zaštite trebao bi biti novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema učinku s primjerenim rokom sustavne prilagodbe (6-8 godina) te postupnog prebacivanje s povijesnih limita na plaćanje po izvršenju/ishodima, navodilo se.
Svakako valja izdvojiti i prijedlog za participaciju u slučajevima neodgovornog korištenja zdravstvenih resursa.
-U članku 18. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predlažemo jačati sustav odgovornosti pacijenata te propisati najviši iznos obveznog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite u slučajevima neodgovornog korištenja zdravstvenih resursa. Obveza sudjelovanja trebala bi biti propisana za dolaske na OHBP bez uputnice u nehitnim stanjima, koji nisu rezultirali hospitalizacijom ili potrebom dulje opservacije. Također, obveza sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite bi trebala biti propisana i za slučaj nedolaska na dogovoreni pregled ili pretragu, koji rezultira neiskorištenim terminom za drugog bolesnika kojem je ta usluga potrebna te dovodio do neiskorištenosti predviđenih resursa (medicinsko-tehničke opreme i zdravstvenih radnika). Predlažemo razradu te osnove sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite u posebnom podzakonskom propisu, navodila je HLK.
Za one koji zloupotrebljavaju OHBP-a i Hrvatski liječnički sindikat tražio je obvezu sudjelovanja u troškovima zdravstvene usluge u OHBP-u, ali išao je i korak dalje. HLS, naime, ne samo da je predlagao participaciju u slučajevima neodgovornog korištenja zdravstvenih resursa, već i za niz opravdanih zdravstvenih zahvata.
Tako je HLS predlagao da osigurane osobe budu obvezne sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, i to za:
1. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 1% proračunske osnovice;
2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite – 2% proračunske osnovice;
3. ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom pomagala Zavoda – 2% proračunske osnovice;
4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 1% proračunske osnovice po danu;
5. liječenje u drugim državama članicama i trećim državama u skladu s propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru, ovom Zakonu i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno;
6. troškove bolničke zdravstvene zaštite – 4,01% proračunske osnovice po danu;
7. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti – 40,09% proračunske osnovice te
8. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda za osobe starije od 65 godina – 20,04% proračunske osnovice.
Uz sve to, HLS je predlagao da osigurane osobe budu obvezne sudjelovati u visini od 0,30% proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, u skladu s općim aktom Zavoda, kao i kod izdavanja lijeka po receptu.
To su samo neke promjene za koje se zalažu HLK, HLS i ostale udruge u zdravstvu, koje su u subotu prosvjedovale. A što vele pacijenti, odnosno osiguranici? Njihov glas, nažalost, još se nije čuo u vezi predloženih izmjena ili ne barem tako glasno kao spomenutih udruga.
