Došli ste bespotrebno na hitnu ili niste otkazali pregled? To vas je moglo koštati, ali i ne samo to…

| 19.3.2023. u 08:25h | Objavljeno u Aktualno

U sklopu javnog savjetovanja o novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju izneseno je niz primjedbi i prijedloga, koji su mogli osjetno utjecati na zdravstveni sustav i pacijente, da su bili prihvaćeni od strane predlagača, Ministarstva zdravstva, odnosno izglasani u Hrvatskom saboru. Među njima svakako valja izdvojiti one od Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog sindikata.

Tako se HLK, uz ostalo, opetovano protivio dugogodišnjem prebacivanju administrativnih poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu troškova prijevoza osigurane osobe s HZZO-a i njegovih mnogobrojnih ureda na izabrane doktore primarne zdravstvene zaštite te tražio da se u čl. 65. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranja briše sudjelovanje izabranih liječnika u tim poslovima.

-Ne vidimo nikakve stručne niti druge osnove da izabrani liječnici dragocjeno vrijeme namijenjeno skrbi o pacijentima koriste za popunjavanje tiskanica putnih naloga, izradu prijedloga za korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva i provjeru službenih daljinomjera javnih prijevoznika, navodio je HL.

HLK je isto tako navodio da je iznenađena što materiji ugovaranja zdravstvene zaštite, koja je i u važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju regulirana nedostatno u svega sedam članaka, u predloženim zakonskim izmjenama i dopunama nije posvećena znatno veća pažnja te je predložena dopuna samo s jednim dodatnim člankom.

-HLK se zalaže da temeljitu reformu sustava ugovaranja te formiranje neovisnog tijela (agencije) koja će određivati cijene zdravstvenih usluga (DTS, DTP, BO dan), u kojem bi sudjelovali predstavnici osiguratelja, pružatelja usluga (javne ustanove, privatne ugovorne ordinacije), HLK i druge komore u zdravstvu te regulatora (Ministarstvo zdravstva). Važan element promjene sustava ugovaranja zdravstvene zaštite trebao bi biti novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema učinku s primjerenim rokom sustavne prilagodbe (6-8 godina) te postupnog prebacivanje s povijesnih limita na plaćanje po izvršenju/ishodima, navodilo se.

Svakako valja izdvojiti i prijedlog za participaciju u slučajevima neodgovornog korištenja zdravstvenih resursa.

-U članku 18. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predlažemo jačati sustav odgovornosti pacijenata te propisati najviši iznos obveznog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite u slučajevima neodgovornog korištenja zdravstvenih resursa. Obveza sudjelovanja trebala bi biti propisana za dolaske na OHBP bez uputnice u nehitnim stanjima, koji nisu rezultirali hospitalizacijom ili potrebom dulje opservacije. Također, obveza sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite bi trebala biti propisana i za slučaj nedolaska na dogovoreni pregled ili pretragu, koji rezultira neiskorištenim terminom za drugog bolesnika kojem je ta usluga potrebna te dovodio do neiskorištenosti predviđenih resursa (medicinsko-tehničke opreme i zdravstvenih radnika). Predlažemo razradu te osnove sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite u posebnom podzakonskom propisu, navodila je HLK.

Za one koji zloupotrebljavaju OHBP-a i Hrvatski liječnički sindikat tražio je obvezu sudjelovanja u troškovima zdravstvene usluge u OHBP-u, ali išao je i korak dalje.  HLS, naime, ne samo da je predlagao participaciju u slučajevima neodgovornog korištenja zdravstvenih resursa, već i za niz opravdanih zdravstvenih zahvata.

Tako je HLS predlagao da osigurane osobe budu obvezne sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, i to za:

1. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 1% proračunske osnovice;

2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite – 2% proračunske osnovice;

3. ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom pomagala Zavoda – 2% proračunske osnovice;

4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 1% proračunske osnovice po danu;

5. liječenje u drugim državama članicama i trećim državama u skladu s propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru, ovom Zakonu i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno;

6. troškove bolničke zdravstvene zaštite – 4,01% proračunske osnovice po danu;

7. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti – 40,09% proračunske osnovice te

8. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda za osobe starije od 65 godina – 20,04% proračunske osnovice.

Uz sve to, HLS je predlagao da osigurane osobe budu obvezne sudjelovati u visini od 0,30% proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, u skladu s općim aktom Zavoda, kao i kod izdavanja lijeka po receptu.

To su samo neke promjene za koje se zalažu HLK, HLS i ostale udruge u zdravstvu, koje su u subotu prosvjedovale. A što vele pacijenti, odnosno osiguranici? Njihov glas, nažalost, još se nije čuo u vezi predloženih izmjena ili ne barem tako glasno kao spomenutih udruga.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci