Najviša cijena barem jedne marke mlijeka s 2,8 % mliječne masti u svakoj trgovinu treba bi biti do 1,03 eura, odredila je Vlada RH. No, mlijekom se prošlog vikenda moglo kupiti već po 0,69 eura litra, i to Farmera, nove marke mljekare iz Leskovca, odnosno Srbije.
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ne podržavaju dugoročno zamrzavanje cijena jer to izaziva poremećaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tvrde i da proizvod iz Hrvatske ne može biti konkurentan jer ne možemo proizvesti po toliko jeftinim cijenama koliko se može jeftino uvesti iz trećih zemalja. S tim se slaže Stjepan Bistrović, koji se bavi stočarstvom i mljekarstvom, a njegov obrt ima i trgovinu.
-Trenutno imamo 128 životinja na farmi, a s našim proizvodima opskrbljujemo više od 80 trgovina te smo među malobrojnim proizvođačima koji mogu dokazati da smo zatvorili ciklus "Od polja do stola", naglašava Bistrović napominje da se mnogi se hvale ciklusom "Od polja do stola", a proizvodnja im se bazira na uvoznoj sirovini, no smatram da je i to bolje nego izvoziti jeftino sirovinu, a poslije imati skupi uvozni proizvod.
Maslac PG Bistrović, kako veli, bolje je kvalitete i kupci su spremni dati nešto više, ali sad mu je cijena ograničena.
-Vlastito mlijeko u našoj trgovini prodajemo po cijeni koja pokriva troškove, a kada to nećemo moći, nećemo ga ni prodavati i odustati od svega, kao što su to napravile već neke manje mljekare, veli nam Bistrović, napominjući da mlijeko i prodaju drugima, a onda oni stavljaju različite marže.
Umjesto zamrzavanja cijena, smatra da bi Vlada trebala se uključi u rješavanje svega što proizvodnju čini skupljom.
-Često se ukazuje na subvencioniranu energiju, a ona je u nas ipak skuplja. Skuplja je čak i cestarina, a proizvode vozimo u Zagreb. Cestarina u Sloveniji za vozilo s prikolicom četiri puta je povoljnije nego kad idem za Istru. Zašto cestarina ne bi bila povoljnija za poljoprivrednike, pita.
Poticaji, koje dobivaju oni koji i po peti put počinju ispočetka, poseban su problem, kao i zemlja što je i sam osjetio.
-Imamo 60 hektara na 83 AKORD parcela, a od toga još mora ostati neobrađeno četiri posto ili 2.5 hektara. Kad bi imali više zemlje, posebno u komadu, bilo bi lakše bi zadovoljili zahtjeve ministarstva za plodoredom te jeftinijom proizvodnjom hrane za životinje, a samim time bi bili i rentabilniji. Zato smo se javili na natječaj za zemlju, no rješenja nema niti nakon godinu dana. Ispunjavamo sve uvjete, ali nekima u ministarstvu to ne odgovara i stalno traže izmjenu odluke, ukazuje Bistrović koji se nada pomaku s novim ministrom.
