Vijećnici Županijske skupštine na današnjoj su sjednici jednoglasno prihvatili izvješća o radu i financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova kojima je osnivač, a to su OB Varaždin, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo i Ljekarne Varaždinske županije.
Kako je istaknuto, na kraju 2021. godine s viškom prihoda poslovali su Zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja, Ljekarna i Zavod za hitnu medicinu, dok su OB Varaždin i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice ostvarile manjak. Prijenosom rezultata financijskog poslovanja iz ranijih razdoblja, krajnji pozitivni rezultat na
kraju 2021. godine zabilježili su Zavod za javno zdravstvo i Ljekarna. No, kada se promatra rezultat poslovanja svih zdravstvenih ustanova i pribroje li se tome rezultati poslovanja iz prijašnjih godina, ustanove su na kraju 2021. ostvarile ukupni minus od 456 milijuna kuna.
- Riječ je o problemima koji se vuku desetljećima i jasno da Županija ne može sama iznaći sredstva potrebna za sanaciju manjka prihoda. Resorno ministarstvo priprema mjere za sanaciju zdravstvenih ustanova, među kojima se razmatra i prelazak bolnica u državno vlasništvo. Naravno da će bolnice ostati na istom mjestu, kao i svi zaposlenici, no na državnoj razini će se pokušati naći model zajedničkog upravljanja. U Hrvatskoj su danas 63 bolnice na četiri milijuna stanovnika, što je, složit ćemo se svi, puno – rekao je župan Anđelko Stričak.
SMANJITE LISTE ČEKANAJ Župan Anđelko Stričak je apelirao na uprave bolnica i liječnike da poduzmu nešto da se smanje liste čekanja jer čekati na specijalistički pregled šest ili više mjeseci je puno, istaknuo je. Rekao je kako kao osnivač Županija poduzima sve kako bi sve ustanove imale dovoljno prostora, odnosno kako bi, pod prvo, izgradile i adaptirale taj prostor, pod dva nabavile medicinsku i dijagnostičku opremu i pod tri da bi što više zaposlenika otišlo na specijalizacije, stručna usavršavanja i edukacije. - Jedino tako možemo podići kvalitetu zdravstva u našoj županiji. Uz vašu potporu, uz podršku svih zaposlenika, a oni su dali sve od sebe da se pandemija prebrodi, vjerujem da to možemo ostvariti - rekao je Stričak.
Većina vijećnika tijekom rasprave složila se kako aktualni financijski rezultat zdravstvenih ustanova nije nikakvo iznenađenje i da slično posluju mnoge zdravstvene ustanove u Hrvatskoj.
- Iako minus od 400 milijuna kuna ne ulijeva optimizam svjesni smo da poslovanje možda najmanje ovisi o samim zdravstvenim ustanovama koliko o državi. Imamo dobro postavljene ciljeve i puno se i u tim lošim okolnostima može napraviti. Za dvije ustanove koje su pokazale pozitivan rezultat htio bih istaknuti da možda ne bi trebalo previše govoriti da su dobro radili, da su ih vodili ljudi koji su se znali uhvatiti ukoštac s izazovima. Ali taj višak, koji se vraća u proračun, vratite u zdravstvo župane - apelirao je HNS-ov vijećnik Marijan Škvarić koji je dodao kako mu smeta što se i dalje previše govori o fasadama kada se govori o zdravlju.
- Hajdemo vratiti zdravstvo ljudima. Poradimo na listi čekanja, poradimo na opremi - rekao je Škvarić.
Vijećnik Reformista Robert Vugrin ustvrdio je kako je riječ o "mantri", podsjetio je kako su se u Bolnici, prije energetske obnove, na prozore stavljali plahte i ručnike kako bi se pacijenti i djelatnici zaštitili od sunca.
- Da, baš se moram sažaliti nad županom, žao mi ga je jer mora preuzeti projekte teške 800 milijuna kuna. Ova mantra koja se iznosi cijelo vrijeme, vratimo se ljudima... Dajte ideje, nemojte filozofirati, ljudima osigurajte kvalitetne uvjete rada s onim što možete, sa sredstvima koja su na raspolaganju i to sada ti kvalitetne uvjete rada. Točno se zna tko što može napraviti, neka Županija to učini u situaciji kada je dobila jako lijepi miraz - rekao je Vugrin.
U raspravu se uključila i HDZ-ova vijećnica Spomenka Kiđemet-Piskač, inače liječnica u bolnici.
- Krasno je raditi u obnovljenim prostorima, ali 2019. godine, primjerice zaposlenici na Neurologiji su tražili rolete jer su imali plahte na prozorima. Tada se postavljalo pitanje hoće li nas netko tužiti zbog uvjeta u kojima su bili ti pacijenti - rekla je Kiđemet-Piskač.
Na sjednici se povela rasprava i o kadrovima. Dok je Škvarić pitao Vugrina koliko je liječnika otišlo iz Bolnice za vrijeme bivše županijske vlasti, vijećnica Kiđemet-Piskač ustvrdila je kako raspolaže informacijama da bivše ravnateljstvo bolnice po tom pitanju nije ništa učinilo.
- Tadašnje ravnateljstvo nije pozvalo na razgovor niti jednog liječnika koji je najavio odlazak, barem pokušalo s njima razgovarati i napraviti nešto da ih se zadrži - rekla je vijećnica Kiđemet-Piskač.
Vijećnica HDZ-a Snježana Cerjan upozorila je kako se u razdoblju od 2017. do 2021. godine zaposlilo u zdravstvenom sustavu 400-ak ljudi, i to bez ikakvog plana zapošljavanja.
- Je li doista bilo potrebno? Nažalost, mi danas imamo sve manje srednjih sestara, sve više magistrica sestrinstva. Trebamo znati po kojim odjelima nam trebaju ljudi - rekla je Cerjan, dok je vijećnik Mario Lešina s liste grupe birača ustvrdio je da su liječnice, liječnici i medicinsko osoblje ti koji čine naš zdravstveni sustav.
SDP-ova vijećnica Ruža Jelovac osvrnula se na limite - Da ima nepravde što se tiče limita, ima, a navest ću vam primjer OB Varaždin i zadarske bolnice, koja je po veličini i broju obavljenih usluga slična varaždinskoj. Ta je bolnica dobila daleko veće limite koje nije mogla fakturirati HZZZ-u, a naša je bolnica 58 milijuna izvršenih usluga morala otpisati. To su činjenice koje moramo mijenjati. Pred nama je reforma zdravstva. Hoće li se dio bolnica specijalizirati, preformulirati u dnevne bolnice, hoće li se specijalizirati u palijativu, to je stav sagledavanja pravaca reforme zdravstva. Mi u Županiji moramo dati svoj doprinos. Apeliram na župana da nam dostavi u vide u nacrte pravaca reforme zdravstvenog sustava sve u cilju da imamo zadovoljne pacijente. Interesi pacijenta su ispred svake politike - rekla je Jelovac i predložila tematskku sjednicu o položaju i pravcima daljnjeg razvoja sustava zdravlja u Varaždinskoj županiji.
- Pitanje je koliko ih je ostalo i u kakvim uvjetima rade. Imali smo prigodu neki dan, na Sveučilištu Sjever čuti kako sestrinstvo upisuje godišnje 400 novih polaznika, ali medicinskog osoblja nedostaje. Gdje su oni? Završe fakultet u Hrvatskoj, gdje su? Plaće liječnika jesu male, ali smatram da su za hrvatske okvire su solidne. Medicinsko osoblje i liječnike ne možete nikada dovoljno platiti jer oni rade s entuzijazmom. Ono o čemu ovdje trebamo razgovarati je što Grad i Županija mogu učiniti da zadrže liječnike - rekao je Lešina i dodao kako se govori o entuzijazmu, a zaposlenici Doma zdravlja preko medija pozivaju ravnatelja na ostavku.
- Mislite valjda na Zavod za hitnu medicinu - ispravio ga je HDZ-ov vijećnik Goran Kaniški koji se osvrnuo i na "veliki miraz" koji je dobila aktualna županijska vlast.
- Istina, on je velik, ali u negativnom financijskom smislu. I zdravstveni djelatnici, čuli smo, vele da je dobro da je došlo do prekida građevinskog upravljanja zdravstvenim ustanovama jer zdravstvo nije građevina. Jer i nakon energetske obnove imamo plahte na prozorima. Mislim da je u javnosti stvorena zabluda zbog fasada, izvana je sjaj, iznutra jaj. Fasada otpada, oprema je neispravna. Mislim da moramo imati stručne i zadovoljne djelatnike, ne samo u financijskom smislu, nego da imaju ispravnu opremu i da se ugodno osjećaju na radnom mjestu - rekao je Kaniški.
Dragutin Kranjčec s kandidacijske liste grupe birača je ustvrdio kako stanje u zdravstvu nije od jučer, niti iz vremena bivšeg župana, nego je situacija takva već 20 godina.
- Poboljšanje zdravstvenog sustava košta i treba koštati, ali može li realni sektor više to podnijeti? Najmanje se zapošljava onih kojih je potrebno. Prije 15 godina, kada sam bio gradonačelnik, zaposliti se u bolnici u Toplicama je bio pritisak. Vijećnik nije htio dolaziti na Gradsko vijeće ako mu ne zaposliš ženu. Danas je situacija drugačija, danas nema ljudi, a oni koji su ostali ne žele raditi u sustavu zdravstva i zbog plaća. Lijepo je da smo počeli obnavljati, ali zdravstvene ustanove čine ljudi. Tko će doći raditi u Spinalni centar dok će biti gotov? Kolega Vugrin je bio šef dok se radila energetska obnova u Toplicama i zaboravio je reći da već otpadaju fasade dolje, da danas u Minervu "curi" više nego prije. Sjetimo se privatizacije. Bojim se da će do toga doći i u Minervi. Ne bih to htio. Mislim da nakon tako loše izvedenih radova za pet godina ćemo platiti više nego sve što smo uštedjeli energetskom obnovom - rekao je Kranjčec, na što mu je Vugrin uzvratio da nikad nije radio u građevinskoj tvrtki, niti je bio šef radova.
- Ako radovi nisu izvedeni kako treba, postoje garancije, treba to riješiti i sanirati - poručio je.
