Na školske odbore, i to prvenstveno način izbora njihovih članova, osvrnula se na svom FB profilu prof. dr. Blaženka Divjak, bivša ministrica znanosti i obrazovanja, i tako potaknula raspravu jesu li javni pozivi, kakve najavljuju u Zagrebu i Splitu, bolji i učinkovitiji način za odabir od imenovanja na prijedlog lokalnih čelnika, kakva je praksa u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, odnosno trebaju li članovi školskih odbora primati naknadu ili ne, kao što je u nekim sredinama, dok toga, primjerice, nema u školama na području Varaždinske županije.
Sveučilišna profesorica, koja je svoju karijeru započela kao nastavnica, prvo ukazuje na bitnu ulogu školskih odbora, koji, uz ostalo, imenuju ravnatelje, ali i pokušaje da se promijeni njihov sastav, koji je propisan zakonom.
-Školski odbor ima sedam članova od kojih tri imenuje osnivač (županija ili grad), dva su iz redova nastavnika, a jedan je i predstavnik roditelja. dok sedmog bira radničko vijeće. Iz ovoga je jasno da je ovo jedna krhka ravnoteža koja bi trebala osigurati da se svi glasovi čuju. Veliki je pritisak od strane osnivača bio da se kod izmjena Zakona 2018. broj njihovih predstavnika u školskom odboru poveća, što sam odbila. Bilo je i zahtjeva da se omjer promijeni u korist nastavnika. Takav prijedlog nije moga dobiti podršku u Saboru, budući da tamo sjede mnogi na dva stolca jer obnašaju funkcije (ili su stranački svezani) i gradovima i županijama, ukazuje profesorica na Fakultetu organizacije i informatike.
Ali to nije sve. Neki gradovi i županije nisu, naime, htjeli samo više mjesta za „svoje“ u školskim odborima, već i mogućnost da u njih biraju osobe niže stručne spreme od sada propisane.
-Članovi školskog odbora, koje imenuje osnivač, prema Zakonu trebaju barem imati završeni preddiplomski studiji. I oko toga je bilo zahtjeva da se to makne jer u „malim sredinama“ nema dovoljno takvog kadra, a zapravo valjda nema takvog podobnog kadra, zaključuje Divjak, napominjući da član školskog odbora ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena ili protiv koje se vodi kazneni postupak vezano uz kaznena djela propisana Zakonom.
Zakon ne propisuje kako se biraju predstavnici osnivača, tako da svi osnivači mogu otvoriti javni poziv za članove školskih odbora i tako, kako ocjenjuje, transparentno izabrati najbolje.
-Koga osnivači imenuju u školske odbore? Nažalost, većinom podobne, a ne sposobne. Uvođenjem javih poziva i ukidanjem naknada moglo bi biti bolje. Dobre su najave iz Zagreba i Splita da će se članovi školskih odbora iz redova osnivača birati javnim pozivom. Bit će zanimljivo vidjeti tko će slijediti dobar primjer, koji je najavljen u Splitu i Zagrebu, ali i kako će se napraviti odabir temeljem javnog poziva, navodi Divjak, napominjući da naknada članovima školskih odbora nije propisana zakonom pa je „najbolje da bude 0 pa da se to radi kao doprinos društvu, a ne način da se ubire nešto sa strane“.
Oni koji se s njom ne slažu u vezi neplaćanja naknade uglavnom ističu da bi se za svaki rad trebala primati naknada, dok se skeptici pribojavaju hoće li se i tko javljati na javne pozive.
