Varaždinska županija krenula je 2005. godine u projekt izgradnje školskih objekata po modelu javno-privatnog partnerstva, a do 2009. tim su modelom izgrađene dvadeset i dvije školske zgrade i deset školskih sportskih dvorana. U izgradnju ili dogradnju 32 školska objekta nije se ušlo ishitreno, već nakon analize ovlaštenih vještaka kojim je utvrđeno da bi tijekom trideset godina, u slučaju klasične izgradnje i održavanja bilo utrošeno znatno više novaca nego ovim modelom kojim je u školstvo Varaždinske županije uloženo 300 milijuna kuna te osigurano 41 tisuću m2 dodatnog prostora u osnovnim i srednjim školama. Tako veliku investiciju u tako kratkom roku ne bi bilo moguće realizirati klasičnim zaduživanjem pri čemu trošak najamnina ne ulazi u javni dug države.
Investicije su provedene zaduživanjem privatnog partnera, a kamate kao trošak financiranja, ugovorene su u visini tromjesečnog EURIBOR-a, uvećano za 1,975-2,25 p.p. koji je u trenutku ugovaranja iznosio max. 5,52%. Svi ulazni obračuni privatnih partnera s temelja najamnina redovito se kontroliraju i usklađuju na osnovu promjena uvjeta na tržištu, vezanih uz indeks potrošačkih cijena i tečaj eura, promjenu kamatne stope (EURIBOR) i umanjenja u slučaju kašnjenja u izvršavanju ugovorenih usluga privatnih partnera (penala). Tako je iznos ugovorene najamnine za 2015. godinu bio 24.8 milijuna kuna bez PDV-a, no uključujući sve navedene parametre usklađenja, najamnina je u konačnici iznosila 20.9 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno bila je manja za 15,6%.
- Bit modela je izgradnja infrastrukture za javno dobro na puno kvalitetniji način jer su svi rizici prilikom gradnje i održavanja te infrastrukture prebačeni na privatnog partnera tijekom ugovorenog perioda najma. U roku od prosječnih 30 godina eksploatacije i plaćanja najma privatnom partneru, procjena je da javni partner štedi od 10 do 30 posto. Kada privatni partner gradi zgradu po klasičnom modelu, ne razmišlja hoće li nakon dvije godine biti skuplje ili jeftinije održavanje. Ali kad gradi zgradu za 25 godina i isto je toliko održava, mora staviti najkvalitetnije materijale za dugoročno održavanje. Ovaj model ocjenjujemo iznimno uspješnim i mišljenja smo da nema boljeg za izgradnju škola jer Županija ovim modelom ima pokrivene sve kamate, rizike i održavanje školskih objekata – kazao je župan Predrag Štromar.
Standardi prostora i usluga kojima se definira opseg i rokovi održavanja, napravljeni su upravo kako bi zaštitili javni novac pa se tako, nakon isteka ugovorenog razdoblja, Županiji vraćaju zgrade u raspoloživom stanju.
Kad je riječ o troškovima održavanja, privatni partner odgovoran je za održavanje svih električnih i strojarskih instalacija i usluga, održavanje i čišćenje krovova, odvodnih jaraka, kanala i dr. stvari za zaštitu i odvod padalina od lišća i dr. otpadaka, održavanje opreme, građevinske opreme, unutarnjih natpisa i signalizacije, zaštitu od požara te upravljanje elementarnim nepogodama. Primjerice, ugovorno održavanje objekata obuhvaća i zahvate poput sanacije dijela Prve gimnazije Varaždin oštećenog u poplavi ili rekonstrukcije kotlovnice OŠ Bednja i PŠ Druškovec koju je privatni partner, kako bi osigurao ugovorom definiranu razinu usluga grijanja, zamijenio ocijenivši da mu je isplativije investirati u kotlovnice u lošem stanju, nego riskirati i čekati da objekt ostane bez grijanja, što bi pak za posljedicu imalo znatno umanjenje najamnine te pokretanje postupka raskida ugovora.
Tako su se primjerice primjenom umanjenja vezanih uz kašnjenje u izvršavanju ugovorenih usluga definiranih penalima, tj. standardima prostora i usluga, najamnine dosad sveukupno umanjile za 23.7 milijuna kuna od početka ugovornog razdoblja. U tom smislu, sveukupno gledajući desetogodišnji period izvršavanja ugovora, iskazane uštede u iznosima plaćenih najamnina u odnosu na ugovorene, ukazuju na to da je ekonomičnost projekta i više nego zadovoljavajuća.