U našoj se zemlji danas obilježava Dan antifašističke borbe. Iako se radi o državnom prazniku, neki opet rade. I oni koji zbog prirode posla to moraju, ali i oni koji bap i ne moraju. I što je još žalosnije, dobit će za današnji rad male naknade, Ako i to. Vjerojetno se na prste jedne ruke mogu stati tvrtke koje će zaposlenicima za današnji radi isplaćivati naknadu 20 ili 30 posto...
Dok se u nas ne dogovore vlada, sindikati i poslodavci kako onemogućiti da praznicima, blagdanima i nedjeljama ne rade oni koji to ne moraju, i to još uz smješno male naknade, podsjetimo kakav je to danas praznik. Naravno, za one koji ne rade.
Unatoč sporazumu o nenapadanju i prijateljstvu potpisanom 1939. između Njemačke i SSSR.a, ipak su 22. lipanja 1941. nacisti napali Rusiju, Upravo zbog toga, a ne ideoloških i drugih neslaganja, dio hrvatskih komunista tog dana osniva Prvi sisački partizanski odred, prvu antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Počevši od Siska, otpor prema okupatoru se u Hrvatskoj razvijao i širio, što se u bivšoj saveznoj državi prikrivalo, a kao dan početka otpora okupatoru navodio drugi, kasniji datum.
Za prvi hrvatski partizanski odred i pokret koji je iz njega izrastao predsjednik RH Zoran Milanović danas je u Brezovici rekao da je pozicionirao hrvatski narod na mirniju i sigurniju stranu povijesti.
-Bez tih ljudi i bez onih koji su ih organizirali, hrvatsko ime i hrvatska reputacija bili bi okaljani kako nisu bili okaljani nikada u povijesti“, smatra predsjednik Milanović, dodajući da se NDH vrlo brzo pretvorila u "jedan zločinački projekt za koji je danas teško vjerovati da je uopće postojao".
Iz činjenice da su u Brezovici '41. godine uglavnom svi bili Hrvati, kako je naglasio, nije pošteno izvlačiti posebni politički kapital.
- Ti ljudi su bili Hrvati, '41. godine bili su, prije svega, komunisti, pripadnici tajne organizacije kojom je bilo upravljano prvenstveno iz Moskve, i čiji cilj je bio sovjetska Hrvatska“, rekao je predsjednik Milanović
Za komuniste nakon rata predsjednik Milanović rekao je da su vodili računa i o nacionalnim interesima. Za povijest tog vremena predsjednik Milanović rekao je kako je teško shvatljiva današnjim ljudima.
-Motivi, strahovi, porivi, impulsi tih ljudi, njihov komunizam, želja da se mijenja svijet revolucijom, pretenzija da se ide na neko univerzalno bratstvo naroda – to je istovremeno plemenito, ali i grubo i surovo. Zločini nakon rata su činjenica, dogodili su se nad Hrvatima, nad tada gubitničkom vojskom u povlačenju koja se nije htjela predati. Bili su masovni, u njima su sudjelovali i Srbi i hrvatski komunisti, ali još veći broj je bio onih koji su šutjeli o tome godinama“, rekao je predsjednik Milanović dodavši kako ih zbog te šutnje danas ne treba osuđivati. „Da bismo svojoj djeci, koja pokazuju sve manje interesa, govorili o ovim stvarima ne smiju biti dogme – zato jer smo na sigurnom terenu. Mi smo na pravoj strani povijesti, na pobjedničkoj strani“, istaknuo je Predsjednik.
Iako se Hrvatska našla zajedno s ostalim jugoslavenskim republikama i pokrajinama na pravoj strani, onoj suprotnoj nacizmu i fašizmu, unutarnje uređenje Jugoslavije nakon 1945. pa sve do raspada savezne države bilo je jednopartijsko, komunističko i totalitarno... Temelji takvog uređnja udareni su u ratu, koji su komunisti vješto iskoristili za preuzimanje vlasti. To su, uostalom, i sami isticali, naglašavajući da su vodili narodnooslobodilački rat, ali i revoluciju.
Nažalost, trebala su proći desetljeća sve dok i većina naših komunista nije shvatila da ne vodi društvo naprijed većina toga za što su zagovarali, a posebice radili... Upravo su takvi, osvješteni komunisti i bivši partizani dali veliki doprinos u stvaranju današnje demokratske Hrvatske, što je i jedan od razloga tome gdje smo sada, gospodarski pri dnu EU. I to tridesetak godina od ustroja demokratskog poretka, koji je uspostavljen nakon skoro pola stoljeća velikog društveno političkog eksperimenta zvanon socijalizam s radničkim samoupravljanjem...
