Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Blagdan Velike Gospe, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo tradicionalno se obilježava u Biškupcu.
Euharistijska slavlja održavaju se tijekom cijelog jutra te u popodnevnim satima, a svetu misu u 11 sati predvodit će vlč. Ivica Horvat, župnik župe Svih svetih u Beletincu, a završno misno slavlje u 18 sati mons. Bože Radoš, varaždinski biskup.
Za ovu proslavu župa se pripremala trodnevnicom od petka do nedjelje, odnosno od 12. do 14. kolovoza, a duhovnu pri- premu predvodio je vlč. Ivica Cujzek, župnik župe sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu.
Zbog obilježavanja Velike Gospe na snazi je bila i privremena regulacija prometa, pa je tako zatvorena dionica na cestama u Gospodarskoj i Biškupečkoj ulici i Trgu Ivana Perkovca.
