Klimatske promjene, ekstremni vremenski uvjeti, sve veći zahtjevi tržišta - samo su neki od razloga zbog kojih se proizvode i sade sve otpornije sorte krumpira. Upravo sadnjom eksperimentalnih sorti bavi se tvrka Desyre d.o.o. iz Nedeljanca, koja je, na sada već tradicionalnom Danu polja krumpira, u četvrtak 28. srpnja, poslovnim partnerima, proizvođačima i distributerima krumpira te brojnim drugim gostima predstavila sorte krumpira zasađene na eksperimentalnom polju kako bi vidjeli važnost prilagodbe tih sorti na ekstremne uvjete koji su svake godine sve izraženiji.
Hrana sve skuplja
- Osim ekstremnih uvjeta, zbog posljedica covida i rata u Ukrajini hrana je sve skuplja, a vjerojatno će i dodatno poskupjeti. Procesi i logistike i nabave su i sporiji i skuplji pa proizvođači troše manje gnojiva. Posljedica svega toga je da će prinosi u budućnosti biti manji, a hrana će biti skuplja. Prije je ulog po hektru bio oko 27-28 tisuća kuna, ove godine je bio već 33-34 tisuće kuna, a iduće će godine možda doći i do 40 tisuća kuna jer su svi ostali dionici u procesu proizvodnje najavili povećanje cijena. Inputi od ove godine vežu se na cijene od lani, a tek je ove godine počeo ludi rast cijena - rekao nam je Marko Hladika, dipl.ing.agr, direktor tvrtke Desyre.
Na pokusnom polju posadili su petnaest sorti krumpira - četiri sorte crvene pokožice i 11 sorti bijele pokožice.
- Imamo nekoliko standardnih sorti i nekoliko novih ili potpuno novih koje su još pod šiframa. Da bismo vidjeli jesu li nove sorte dobre ili loše, moramo raditi usporedbu sa starim sortama. Prinosi u našoj regiji manji su od prosječnih godina za nekih 40 posto, a u Međimurskoj županiji i drugdje i za 50 posto. Zašto? Zato što većina proizvođača nema riješen sustav navodnjavanja i zato što su parcele relativno male, pa su troškovi implementacije navodnjavanja puno viši. Na ovom pokusnom polju prinosi nisu toliko loši, oni su prosječni, a kod nekih sorti i iznadprosječni, a kod dvije sorte koje su pod šifrom prinosi su čak preko 70 tona, isključivo zbog toga jer je površina četiri puta navodnjavana i dobila je dodatnih 120 litara kiše po metru kvadratnom, što ostale parcele na našem području nisu. Navodnjavanje je nužno za ozbiljnu proizvodnju - govori Hladika.
Problemi s transportom
Piet Bosma, export menadžer HZPC-a za Hrvatsku, pojasnio je kakva je situacija na nizozemskom tržištu. Kaže da su proizvođači sjemena počeli saditi u normalno vrijeme, ali s vremenom je došla suša, a prošli tjedan su bile i iznimno visoke temperature. Unatoč tome, očekuju dobru sezonu - dobru kvalitetu krumpira i prinose.
- Već sada imamo narudžbe, ali će problem biti s transportom. Naime, teško ga je naći, cijena je puno viša, a osim toga, nedostaje radne snage. Kao i hrvatski proizvođači, i nizozemski imaju veće troškove inputa - ljudi, dizela, stoga ćemo i mi morati dizati cijene. Troškove je trenutno teško predvidjeti, ima stvari na koje ne možemo utjecati. Nadam se skorom kraju rata u Ukrajini te da covid neće opet biti aktualan, a lockdown se neće ponoviti – rekao je Nizozemac Piet Bosma, dodavši da, ako ne bude covida, očekuju stabilne cijene, ali ako bude, cijene će padati. Bosma je naveo i kako im je cilj napraviti sorte koje bi bile manje osjetljive na vremenske uvjete - kako na sušu, tako i na višak oborina.
Prinosi manji bez navodnjavano
Predavanje na temu “Utjecaj vremenskih te ostalih uvjeta na proizvodnju, prinos i trženje krumpira” na Danu polja krumpira održao je mr.sc. Milorad Šubić. Istaknuo je da krumpir mjesečno traži minimalno sto litara kiše, dobro raspoređenih, što kod nas nije slučaj.
- Imali smo dva toplinska vala i jedanaest paklenih dana. Kad je u hladovini plus 30 stupnjeva Celzijevih, na suncu je plus 40. Kad je u hladovini plus 36, na suncu je blizu 50. Krumpir je imao paklene uvjete. Prinos bi bio dva do tri puta manji da nije navodnjavano - kazao je profesor Šubić, dodavši da gomolj krumpira sadrži 80 posto vode.
- Želimo li se prilagoditi klimatskim promjenama, komasacija uz navodnjavanje je prvi preduvjet da bismo bili konkurentni državama odakle dolazi tvrtka HZPC, koja nam daje novu genetiku koju mi nemamo - ustvrdio je Marko Hladika.
