Budući da u biti nisu bili ništa gori niti bolji od nesretnog prijedloga proračuna za iduću godinu, veće je “čudo“ kako su prolazili raniji planovi varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša na koji način će se namaknuti i trošiti novci iz gradske blagajne, nego to što je u četvrtak, unatoč silnom trudu, „pao“ njegov prijedloga proračuna za 2017., iako će potonje imati vrlo ozbiljne posljedice za HNS, ali i SDP, i to ne samo u Varaždinu.
2011: Varaždin, od primjera, grad slučaj
- Mi smo, na žalost, od grada primjera, postali grad slučaj. Na nama je da pokažemo Varaždincima da nisu svi političari isti – rekao je Goran Habuš nakon što je prvi put izabran za varaždinskoga gradonačelnika u listopadu 2011. godine. Bili su to izvanredni izbori do kojih je došlo jer je njegov prethodnik Ivan Čehok dao ostavku samo kako bi izašao iz Remetincu u kojem je završio u sklopu istrage koju je pokrenuo varaždinski HNS temeljem prijave koju je potpisao upravo Habuš.
Kao prvi potez Habuš je najavio upoznavanje sa stanjem gradskih financija i ugovorima koji su bili pod istragom, a onda izradu proračun za 2012 godinu, odnosno „realizaciju obećanih projekata“.
A što je obećao skupa sa svojim zamjenicima Natalijom Martinčević i Vjeranom Radelićem?
- Bilo bi nerealno i licemjerno davati nekakva velika obećanja kad nitko zapravo ne zna kakvo je stanje proračuna i što će nas dočekati u Gradskoj vijećnici. Na prijevremenim izborima birat ćemo gradonačelnika na godinu i pol, a ono što mi nudimo građanima jest vizija razvoja Varaždina u sljedećih pet godina. Naša prednost su naša mladost, beskompromisnost, poštenje i čist obraz. Zalagat ćemo se za transparentno upravljanje Gradom, gradskom imovinom i komunalnim tvrtkama te ravnomjeran razvoj svih dijelova grada – poručio je trojac uoči pobjede na izvanrednim izborima nakon koje je Habuš dodao da su „Varaždinci prvi imali prilike izabrati između aktualne politike, odnosno sustava korupcije, i nečeg novog“.
Dakle, umjesto „velikih obećanja“ o gradskim projektima i slično, prije pet godina obećano je poštenje i čisti obraz. Iako bi to trebala biti osnova o kojoj ne bi trebalo ni raspravljati, pozivanje na poštenje i nekoruptivno ponašanje bili su u to vrijeme, logično, dovoljni za pobjedu na prijevremenim izborima. I ne samo to, nego i za donošenje prvog Habušev prijedloga proračuna, dakle onog za 2012. godinu.
U proračunu za tu godinu našao se, naime, tek projekt dovršetka Kapucinskog trga, opremanje komunalne zone Brezje, nastavak opremanja POS naselja te prijevoz učenika i slično. Ambicioznim projektima, pogotovo onih koji bi se sufinancirali iz EU fondova, ni traga, izuzme li se čak pola milijuna vrijedan projekt „E-scena“ u sklopu kojeg su - djeca crtala.
Unatoč tome što je s prijedlogom takvog proračuna izašao pred vijećnike iz Čehokovog doba, kao i martinjskom skandalu zbog kojeg je izgubio gotovo sigurno mjesto saborskog zastupnika, Habuš je u prosincu 2011. uspio dobiti natpolovičnu većinu od 35 gradskih vijećnika. Ruku za njegov prvi proračun diglo je ne samo 16 vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, nego i HSS-a te HSLS-a, bivše Čehokove stranke. To se, naravno, itekako uzimalo u obzir prilikom dodjele čelnih pozicija u gradskim tvrtkama te provođenja gradskih projekata…
Dakle, kako bi se dobila većina u „starom“ Gradskom vijeću, pozivanje na poštenje i transparentnost počelo se zaboravljati, a čisti obraz - mazati.
2012.: Uspjeli smo isplivati
- Uspjeli smo isplivati ovu godinu, odraditi obaveze, pokrenuti investicije, zadržati standard uređenja grada te paralelno se uspjeli boriti s problemima koje smo naslijedili – ustvrdio je gradonačelnik Goran Habuš na kraju 2012. kada se donosio proračun za 2013. godine.
Bio je to proračun kojeg je HDZ-ov vijećnik Vlatko Vuković opisao kao „nikud nikam“, ukazujući da u njemu, primjerice, nije predviđena ni lipa za sanaciju odlagališta u Brezju.
- Proračun je popis želja koji je naprosto neostvariv. Pa tko bi normalan investirao u grad u kojem jedna vlast sklopi ugovore, a druga ih proglasi ništetnima. Gdje su nam kapitalne investicije? Dućani su propali, a nezaposlenost velika - upozoravao je vijećnik Božidar Kolarić.
Habuš im je odgovarao da njihove riječi nisu konstruktivni prijedlozi, već dio predizborne kampanje za redovne izbore 2013..
- Ovo što smo čuli je čista politička demagogija. Pa, nitko od vas nije iskoristio amandmane! Mi smo, kad smo bili opozicija, uvijek išli na amandmane, ponekad je prošlo - ponekad ne. Ali smo rekli konkretno – uzmite tu i stavite tamo. Riječi "Proračun nije socijalan, razvojan. On nije ostvariv!", nisu konstruktivni prijedlozi, već predizborna kampanja - govorio je Habuš krajem 2012.
Budući da su mu već ranije prišli pojedini vijećnici iz drugog tabora, protiv Habuševog prijedloga proračuna bili su tek vijećnici HDZ-a , vijećnica VAGA-e Iris Lamberščak te laburist Božidar Kolarić. No, i to se ubrzo kod nekih potonjih promijenilo, i to već po poznatom modelu sinekura…
2013.: Lista želja
Na izborima 2013. Habuš osvaja 51 posto glasova i za dlaku pobjeđuje Marijana Cingulu, ali proširena koalicija HNS-SDP-HSU-HSLS od 25 vijećnika u varaždinskom Gradskom vijeću dobiva tek 11, među kojima su i HSLS-ovi Miodrag Pap i Željko Bunić. Međutim, Habuš računa na vijećnike HL i druge , pa čak i pojedince iz HDZ-a. I to, kako će vrijeme pokazati, s razlogom…
Govoreći o proračunu za 2014., Habuš je ustvrdio da je proračun „negdje na razini prošlogodišnjeg“, odnosno da „nije niti samo socijalni, niti samo razvojni, već negdje u sredini“.
- Zadovoljan sam samim nacrtom proračuna. Svi znamo da se radi o prijedlogu, odnosno takozvanoj listi želja koja je proizvod rada ovog Gradskog vijeća, zahtjeva vijećnika, ali i prije svega građana. Proračun ne može biti niti samo socijalni niti samo razvojni, a ovaj proračun je negdje u sredini. Trudili smo se proračunu dati razvojni "štih" kroz projekte u gospodarstvu i projekte u komunalu. Puno toga je ugrađeno u njega i smatram ga realnim i održivim - rekao je Habuš koji je kao investicije naveo studentski restoran, novi hotel Gastrocoma, novu zgradu FOI-a i planove širenja Solvisa.
Iako se uglavnom pozivalo na projekte koji nisu gradski, već privatni, protiv prijedloga proračuna za 2014. glasali su samo vijećnici HDZ-a, HRAST-a i HSS-a.
2014: Godina raskola i smjena
Budući da je nije imao ozbiljnijeg oponenta čak niti u varaždinskom HDZ-u jer je tu stranku krajem 2013. preuzeo gradski i „njegov“ poslovni partner, Habuš je mogao baš ništa ne raditi i mirno čekati kraj mandata da se 2014. nisu dogodili krupni događaji čije posljedice osjeća i danas.
Prvi je, nedvojbeno, izbacivanje iz HNS-a Radimira Čačića jer je htio da stranku preuzme Natalija Martinčević koja za to nije imala podršku u stranci. Uz to, na mirno vladanje Habuš više nije mogao računati ni zbog smjene na čelu varaždinskog HDZ-a, a dodatni problem bila su i previranja unutar SDP-a koja su kasnije dovela do izbacivanja njegovo zamjenika iz stranke.
Usprkos svemu tome, donijet je proračun za 2015. te čak čak 332 milijuna kuna, od čega je gotovo sto milijuna kuna bilo predviđeno za zbrinjavanje baliranog otpada u Brezju, što je bio glavni razlog da su ga podržali Bilo je dovoljno ruku jer su ga, uz ostale, podržali i nezavisni Stjepan Cepanec i prof. dr. Robert Podolnjak.
Međutim, izglasavanje proračuna nije prošlo bez oštrih tonova. Osim što je spominjala ta je donošenje proračuna posljedica ucjene i kupovinu glasova, što je Habuš demantirao, oporba je ukazivala i da proračun nije razvojan te da se u njemu „ne vide prioriteti, a ne treba ga prihvatiti ni zbog načina rada gradske vlasti i nazadovanja grada“, što je Habuš također odbacio naglašavajući da dio odgovornosti za lošu sliku grada imaju – mediji
2015.: Preuranjena prognoza
-Rok trajanja” varaždinskog gradonačelnika je do 31. prosinca, nakon toga dolazi tim stranačkih i nestranačkih stručnjaka predvođen našim gradonačelnikom, koji će imati rješenje za balirani otpad, kao i za sve ostale probleme u Varaždinu - ustvrdio je krajem 2015. Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, navodeći da je Habuš imao na raspolaganju više od milijardu kuna novca poreznih obveznika, a ne vidi niti jedan projekt u Gradu Varaždinu u njegovom mandatu koji je on uspješno započeo i završio, pa mu nije jasno zašto bi itko digao ruku za proračun.
Stričakova najava nije se, međutim, ostvarila. Za Habušev prijedlog proračuna za 2016. glasovao je čak i bivši HDZ-ov kandidat za gradonačelnika prof. dr. Marijan Cingula navodeći da „sada nije racionalno promijeniti vlast o čemu je govorio dvije godine“.
2016.: Konačan rasplet
Tek ove godine Habuš ipak nije uspio osigurati većinu u Gradskom vijeću, iako se trudio i uvjeravao čak i predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka da u to ne treba sumnjati nakon što se on založio kod predsjednika SDP-a da varaždinski SDP ipak podrži proračun. Oko toga je, naime, došlo do raskola: dio varaždinskog SDP-a htio je naložiti svojim vijećnicima da budu protiv prijedloga proračuna, a dio je bio da se podrži. Potonji su prevagnuli tek nakon Bernardićevog poziva, a zanimljivo je da je među njima bio i Alen Kišić, predsjednik varaždinskog SDP-a.
Međutim, nakon što su Gradsko vijeće iz nepoznatog razloga napustili HDZ-ovi Anđelko Koprek i Laura Musliu, a prije toga zbog odlaska na generalnu probu Hrastov Ladislav Ilčić, Habuš nije uspio osigurati 13 ruku, iako je na sjednicu morala doći čak i bolesna vijećnica HSU-a kojoj je pozlilo.
Uz HDZ, kojem se ovaj put ipak pridružio i Cingula, ruku nisu digli ni reformistica Martinčević, kao ni nezavisni Avar te Cepanec i Podolnjak, što ne čudi jer su potonji svoju podršku i ranije uvjetovali rješenjem bala u Brezju. Možda je veće iznenađenje možda je izostanak podrške Hrastova vijećnika, uzme li se u obzir kako je Habuš u zadnje vrijeme lako prihvaćao prijedloge iz te stranke, počevši od većih izdvajanja za VKO, pa do prihvaćanja prijedloga za uvođenje dječje božićnice pa čak i označavanja (ne)primjerenosti kazališnih predstava. Još veće „znakove pažnje“ Habuš je napravio prema vijećnicima i članovima HSLS-a, koje je postavljao u gradska poduzeća ili ispunjavao njihove skupe želje. Međutim, ni to mu nije pomoglo da ih pridobije i sada su obojica bila protiv.
Upravo zbog svega znanog i neznanog što je napravio i bio spreman napraviti prema pojedinim vijećnicima, Habušu je teško palo neizglasavanje prijedloga proračuna za 2017. u kojem i dalje nema niti jednog velikog infrastrukturnog zahvata, što se dijelom može opravdati velikim kreditnim obvezama i problemima iz Čehokovog razdoblja. Međutim, bez obzira kakve bile, one ne mogu biti pokriće što, primjerice, Varaždin nema ostvarenog niti jednog ozbiljnijeg javnog EU projekta, iako ima čak i posebnu agenciju za to.
Ima li se samo tu u vidu, a posebice pad proračuna, pitanje je hoće li Habuš uopće biti kandidat na izborima 2017. ili će se HNS stati iza Kišića koji je također u problemima. Ne samo zbog pada proračuna iza kojeg je stao i on i SDP , već i izjava poput one da ima rješenje za bale. To je, naime, otvorilo sumnje i optužbe da je SDP cijelo vrijeme zapravo opstruirao gradsku vlast samo da bi zavladao Varaždinom. A ako je to bilo posrijedi, onda uistinu ne treba čuditi što je Varaždin danas tu gdje je, i to nakon brojnih afera koje su (sve donedavno) zaobilazile puno problematičnije sredine.
Zašto je Čačić bio za Habuša
Gradonačelnik nije riješio problem smeća zbog kojeg je i došao na vlast, već se to samo zakompliciralo, a ovo što se dogodilo danas je rezultat toga, ustvrdila je u četvrtak Martinčević, dodavši da u Varaždinu nema javnih gradskih projekata, posebice sufinanciranih iz EU fondova.
Da se Varaždin ne vodi dobro složio se i njezin stranački šef Radimir Čačić kojeg smo pitali što je onda upravo on „amenovao“ Habuša najprije kao predsjednika varaždinskoga HNS-a, a ubrzo zatim i kao kandidata za varaždinskoga gradonačelnika 2011.
- Moram prvo reći da ga prije nisam poznavao. No, predložili su ga i primio sam ga na razgovor. Odmah sam vidio da je to osoba koja ostavlja dojam već na prvi pogled zbog svog stasa. Imao je VSS, a bio je i u dobi koja odgovara, od 30 do 45 godina.
Osim toga, solidan je govornik, a imao je i hrabrost da preuzme odgovornost kada je to trebalo - rekao nam je Čačić dodajući da su mu odmah bile jasne i Habuševe slabosti, kao što je manjak iskustva rada u realnom sektoru i stvarna želja da nešto napravi, kakvu je imao Čehok, ali to se mislilo prevladati njegovom zamjenicom, Natalijom Martinčević.
