Predsjednik i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (NVPPSSK), Željko Jovanović i Ante Babić, kao i većina njegovih članova bili su u četvrtak u radnom posjetu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), kojem su prisustvovali i glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Dražen Jelenić, ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić i Nataša Đurović, zamjenica ravnateljice.
Predstavnici Nacionalnog vijeća razgledali su nove, primjerenije prostorije USKOK-a u Vlaškoj ulici, nakon čega su upoznati s njegovim ustrojem, nadležnostima, rezultatima rada i poteškoćama s kojima se susreću. U nastavku su sudionici radnog sastanka razmotrili aktualne teme iz područja borbe protiv korupcije, uključujući predstojeće izmjene Zakona o USKOK-u i uvođenje novog instituta Europskog javnog tužitelja.
Saborskog zastupnika Antu Babića zanimalo je koliko USKOK-u pomaže u radu uvođenje OIB-a, kao i sustav elektroničkog upravljanja predmetima (e-Spis, odnosno CTS), koji omogućava kvalitetno statističko praćenje i upravljanje spisima. Članica NVPPSSK-a Smiljana Škugor Hrnčević založila se za bolje informiranje javnosti o radu USKOK-a, Ivana Kalogjera ukazala je na problematiku mita u zdravstvu i značaj prevencije, a Branko Roglić na nužnost bržih promjena u društvu jer Hrvatska razmjerno zaostaje, zbog čega dolazi do iseljavanja i dr.
Ukazujući da u aktualnoj Strategiji suzbijanja korupcije, čiju provedbu trebaju pratiti kroz akcijske planove, uopće ne spominje učinkovitost pravosuđa, odnosno dugotrajnost sudskih postupaka kao problem – koji posebice dolazi do izražaja u sredinama gdje okrivljeni ili nepravomoćno osuđeni obavljaju javne dužnosti u kojima se susreću i sa stvarima zbog kojih im se sudi, što izaziva razne reakcije i sumnje - član NVPPSSK-a Ivica Kruhoberec zanimao se za podatak o tome koliko vremena prosječno treba proći do pravomoćne presude, a nakon žalbi na prvostupanjske presude u USKOK-ovim predmetima, odnosno je li rješenje za skraćivanje tog vremena osnivanje Visokog kaznenog suda, čiji je početak rada odgođen zbog ustavnih žalbi.
Naglašavajući da USKOK, kao i DORH, imaju propisane rokove za podizanje optužnica, kao i da je lani bilo 70 osoba više optuženo nego 2018., a da još 958 osoba koje je optužio USKOK čeka prvostupanjsku presudu, ravnateljica USKOK-a odgovorila je Kruhobercu da nakon prvostupanjskih presuda prođe i nekoliko godina dok one ne postanu pravomoćne, ali ni tu nije kraj jer Ustavni sud može ukinuti i tu pravomoćnu presudu, što je potkrijepila i primjerom. Glavni državni odvjetnik dodao je da se nada, ukoliko i kada zaživi VKS, kako će se tome prilagoditi i ustrojstvo DORH-a, koji ima poteškoća kod popunjavanja, odnosno zadržavanja zaposlenika, osobiti IT stručnjaka i drugog tehničkog osoblja, jer nemaju odgovarajuća primanja u odnosu na svoj rad i odgovornost.
Založivši se o problemu plaća izvijesti nadležno ministarstvo i Vlada RH, koja je najavila reviziju složenosti poslova u javnim službama, Kruhoberec je napomenuo da bi članovi NVPPSSK trebali sličan radni sastanak održati u Vrhovnom sudu, a zatim naglasio da je teško očekivati bolju percepciju rada na suzbijanju korupcije dok postupci traju godinama, a i kada se nepravomoćno završe, takve presude se ponekad uskraćuju javnosti, zbog čega se već vodi postupak pred povjerenikom za informiranje, koji traje više od sto dana.
Zaključno je istaknuta važnost sinergijskog djelovanja svih dionika borbe protiv korupcije te kontinuirane implementacije svih metoda suzbijanja korupcije s naglaskom na edukaciju i prevenciju
