Cijene najma stanova znatno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju posebno su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja, prenosi N1.
Između drugog tromjesečja 2025. i drugog tromjesečja 2026. stvarni izdaci za najam stambenih nekretnina u EU-u porasli su za tri posto. Prema podacima Eurostata, godišnji rast najamnina kretao se od nula posto u Finskoj do čak 43,5 posto u Rumunjskoj, a odmah iza nje nalazi se Hrvatska s rastom od 40,1 posto, piše Euronews.
U istom razdoblju ukupna inflacija iznosila je 9,5 posto u Rumunjskoj i 4,8 posto u Hrvatskoj. Kada se uzme u obzir inflacija, najamnine su u obje zemlje realno porasle za više od 30 posto. Slovenija je zabilježila treći najveći rast najamnina u EU-u, od 10 posto, odnosno nešto više od šest posto nakon prilagodbe za inflaciju.
Institucije koje Eurostatu dostavljaju podatke iz tih zemalja objasnile su za Euronews Business razloge takvih povećanja, ističući ulogu javnog stanovanja. Prema rumunjskoj vladi, glavni uzrok rasta najamnina u toj zemlji jest "povećanje administrativno određenih najamnina, odnosno najamnina za stanove u javnom ili privatnom vlasništvu države ili jedinica lokalne i regionalne samouprave".
Međutim, dr. Adriana M. Soaita sa Sveučilišta u Glasgowu sumnja u takvo objašnjenje za Rumunjsku.
"Javni stanovi za najam čine zanemariv udio ukupnog stambenog fonda", rekla je za Euronews Business, napominjući da su najamnine u takvim stanovima toliko niže nego u privatnom sektoru da čak ni njihovo utrostručenje ne bi imalo znatan utjecaj na ukupni prosjek.
"Ako i nakon prilagodbe za inflaciju, Eurostatovu metodologiju i neformalni sektor i dalje bilježimo velik rast najamnina, uzrok bi mogao biti ulazak novoizgrađenih ili potpuno obnovljenih nekretnina na tržište", rekla je Soaita.
U Hrvatskoj je nagli rast najamnina "posljedica odluke lokalnih vlasti u Zagrebu o povećanju najamnina u kategoriji socijalnog najma", navodi institucija koja dostavlja podatke.
Profesor Gojko Bezovan sa Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da je znatan dio hrvatskog stambenog fonda postao predmet financijskih ulaganja, pri čemu su ulaganja u stanove i nekretnine namijenjene turizmu postala dominantan oblik štednje.
Zbog toga se znatan dio stanova u novogradnjama ne kupuje radi stanovanja, nego kao investicija, pa takve nekretnine često ostaju prazne.
Naglasio je da je Hrvatska od 2025. godine uvela porez na prazne stanove. Tijekom 2025. i 2026. znatno se povećao broj ugovora o najmu stambenih nekretnina prijavljenih Poreznoj upravi.
"Zbog toga je na tržište najma u većim gradovima ušao veći broj kvalitetnijih stambenih jedinica, s najamninama koje znatno premašuju prosjek", rekao je za Euronews Business.
Kada se u usporedbu uključe zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i države Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), najveći rast najamnina bilježi Turska.
Između drugog tromjesečja 2025. i drugog tromjesečja 2026. godišnji rast najamnina u Turskoj iznosio je 49,6 posto.
Međutim, za razliku od Rumunjske i Hrvatske, Turska nije zabilježila iznenadan i nagao skok. Umjesto toga, najamnine su postupno rasle. Ukupna inflacija u istom je razdoblju premašivala 30 posto, što znači da je realni rast najamnina bio manji nego u Rumunjskoj i Hrvatskoj.
Više pročitajte OVDJE.
