- Mislim da i građani sami vide koliko se u ove nepune četiri godine radilo u gradu, od komunalne infrastrukture i prometnica, vrtića, škola, kazališta, knjižnice preko poticanja poduzetništva, stipendija pa sve do poticanja ulaganja i iskorištavanja EU fondova - rekao je varaždinski gradonačelnik dr. sc. Ivan Čehok na pitanje je li Varaždin danas poželjniji za život nego prije skoro četiri godine, kada je ponovno preuzeo vođenje gradske uprave na čijem je čelu bio deset godina, odnosno od 2001. do 2011., kada je bio prisiljen dati ostavku kako bi izišao iz Remetinca u kojem je završio zbog postupka, koji ni danas nije pravomoćno okončan.
Više doseljenih i djece i školama
Utječe li vaša pozicija pred sudovima na vas osobno i vaš rad, odnosno odluke? Trebaju li se građani oko toga brinuti?
Ne odlučujem o stvarima, koje su bile predmet sudskoga postupka. Ništa što je Grad poduzeo u pravnim sporovima nije bilo napravljeno bez mišljenja odvjetnika. Razlika, međutim, leži u tome što su odvjetnici prije isto tako imali obvezu upozoravati Grad na moguće rizike, ali to nisu činili. Naši odvjetnici to savjesno čine i stoga se Grad ponaša prema njihovim procjenama. Spomenut ću vam nešto što nikad nisam rekao, što su nam potvrdili i neki zaposlenici: bivša vlast je među sobom znala da će izgubiti spor protiv Ekosa i stoga su i planirali sredstva u proračunu da zatvore dugovanja, ali su ipak nastavljali sporove. Tako se ponaša neodgovorna vlast. Kad mi danas napokon imamo snage i volje to raščistiti, podmeću nam se klipovi i Ministarstvu šalju dopisi prepuni laži i kleveta kako bi se nas spriječilo u dizanju obveznica.
Nije bilo dobro što ste zatekli kada ste se vratili u Gradsku vijećnicu?
Bilo je to organizacijski, kadrovski, financijski i upravno nesređeno stanje. No, uspjeli smo transformirati sve te procese i u godinu dana smo već počeli s onim projektima, koji su se najavljivali godinama. Kvaliteta života neke sredine u nas se ne mjeri pouzdanim pokazateljima, no najbolji vam je dokaz činjenica da smo među rijetkim gradovima koji imaju porast broja stanovnika, ali i porast broja novoupisane djece u školu, što znači da nije riječ o sezonskom doseljavanju nego o trajnom. Usto, uzmite i činjenicu da se danas gradi više stanova nego u šest godina prije nas i da se svi prodaju, što znači da je trend doseljavanja velik. Drugi gradovi naše veličine ne mogu se mjeriti kvalitetom života s Varaždinom. I oporba, čini mi se, ne poriče da se (g)radilo, ali veli da je puno toga na teret godina koje slijede. Kakvo je bilo stanje blagajne, tj zaduženosti i dr., a kako danas? Ima jedna laž u koju, naravno, građane ne mogu uvjeriti, o prepunoj blagajni na početku mandata. Proračunski saldo ne laže – na kraju 2016., dakle zadnje godine mandata SDP-a, imali smo minus u blagajni. To što početkom 2017. nisu mogli ništa raditi jer je bio povjerenik. pa su sredstva bila na računu, to veze nema s njima. Kao i ova priča o tome da ćemo mi ostaviti teret nekom. Grad nije prezadužen, imamo dovoljno financijske snage vratiti sve kredite. A zaduženja za, primjerice, vrtiće i škole nam se vraćaju s manjim materijalnim troškovima, već sada vam npr.V. OŠ troši daleko manje na energente. O opravdanosti ulaganja u knjižnicu neću govoriti. Oni, koji se sramote oko preseljenja knjižnice, pokazuju kako o kulturi ne znaju ništa. Svuda u svijetu gradovi obavljaju svoje temeljne zakonske funkcije izdavanjem obveznica ili kreditom. Toliko se govorilo, primjerice, o dvorani, za koju smo prvo dobili pola novaca od države (što inače ne bismo dobili), u kojoj su do sada odigrana europska i svjetska prvenstva, predstave, sajmovi i koncerti, i koja je, drugo, već pola otplaćena. Tako smo dogradili i sve škole ili sagradili bazene i tržnicu, bez poteškoća smo vratili kredite...
Ima li pomaka oko zbrinjavanja bala, kakva je suradnja s HDZ-om, ide li na izbore i što čeka građane Varaždina pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
