Kako sačuvati pravo na pristup sudu i pravo na tužbu, koje treba imati svatko radi zaštitite svojih prava i interesa, a istodobno od zloporabe toga prava odvratili one koji obično s pozicija moći tuže novinare, aktiviste i druge, ne gledajući pri tome (samo) da dobiju spor, već da zaustave pisanje i govor o temama od javnog interesa, središnje je pitanje o kojem se raspravljalo na radionici o „strateškim tužbama usmjerene protiv javnog sudjelovanja“ (SLAPP), održanoj u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Varaždinu.
Sučeljavanje dvaju prava
Pozdravljajući predstavnike pravosuđa i medija, koji su se okupili u Varaždinu nakon Zagreba, Splita i Osijeka, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija pri Ministarstvu kulture i medija Jasna Vaniček-Fila ukazala je na aktivnosti koje se poduzimaju u vezi SLAPP tužbi koje su usmjerene protiv javnog interesa, dok je predsjednik varaždinskog Županijskog suda Zdravko Pintarić izrazio je nadu da će rasprave pridonijeti njihovom smanjenju, kao i posljedica, odnosno utvrđivanju fine distinkcije između opravdanog prava na zaštitu osobnosti te zlouporabe tog prava.
Budući da je problem SLAPP tužbi prepoznat na razini EU, koja po tom pitanju zaostaje za SAD-om, na njihovu pojavu, osnovna obilježja i EU direktivu u pripremi govorio je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je član Odbora stručnjaka za SLAPP i Odbora stručnjaka za integritet internetskih informacija Vijeća Europe.
-Krajem prošlog stoljeća u SAD-u multinacionalne i druge kompanije, kao i poduzetnici te utjecajni pojedinci, dižu tužbe protiv pojedinca i udruga, koji su im zasmetali jer su se bavili s njima povezanim temama, koje su od javnog interesa. Iako se tu često misli na novinare i medije, najviše su tuženi aktivisti, koji se bore za zaštitu okoliša i ljudskih prava. Zajedničko im je bilo to da su tužbe s enormno visokim iznosima za naknadu štete podizali oni s pozicije moći, bile one financijske, političke ili druge prirode, dok su tuženi bile nevladine organizacije, aktivisti, mediji, dakle oni koji rade u javnom interesu, kao što je Daphne Caruna Galizia, novinarka koja je pisala o financijskim malverzacijama i korupciji na Malti, rekao je Lisičar, napominjući da se ovdje sučeljavaju dva prava: pravo na slobodu izražavanja i prvo na dobar ugled, odnosno pristup sudovima pa da svaki slučaj treba gledati zasebno i vidjeti radi li se o SLAPP-u ili ne jer nije svaka tužba protiv medija ili aktivista SLAPP, budući da ne mora sve što rade biti u javnom interesu, pogotovo ako se izvještava o privatnom životu.
SLAPP: Primaran je pritisak
Kod SLAPP tužbi, kako je naglasio, tužiteljima nije primarni interesa uspjeh u sporu, već da se troškovima i duljinom spora stvori pritisak na tuženika i tako ga se demotivira za daljnje bavljenje određenim temama ili da dobije na vremenu dok se ne ishode dozvole i slično.
- SLAPP tužbe pogađaju sve, a posebno male redakcije koje nemaju svoje pravne službe, nemaju prihode koje mogu rezervirati za izgubljene sporove, niti općenito moći i utjecaja da se suprotstave onima koji iza njih stoje. Zato potonji već najavama tužbi mogu postići to da redakcije odustanu od teme u javnom interesu, pri čemu se dižu tužbe zbog povrede prava osobnosti časti uvredama ili klevetom, zatim korištenja osobnih podataka i sl., upozorio je profesor, napominjući da, osim tužbi, SLAPP mogu biti i druge radnje, kao što je privremena mjera ili već sama njihova najava.
Ne samo tuženi, veći šira zajednica imaju posljedice zbog SLAPP-a, odnosno zlonamjernih sudskih postupaka kojima se želi zaustaviti ili spriječiti izvještavanje o temama od javnog interesa.
-Takvim postupcima ugrožava se egzistencije novinara i medija, zloupotrebljava se sudstvo i pravni sustav, ugrožava se demokratski sustav jer se ušutkavaju rasprave o temama od javnog interesa te guše osnovna ljudska prava. Stoga se SLAPP u Kaliforniji i New Yorku, primjerice, utvrđuje prije početka rasprave, kao i u Kanadi, naveo je Lisičar te najavio do kraja iduće godine prihvaćanje prijedloga EU Direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka, koja se odnosi na prekogranične predmete, a sadrži definiciju SLAPP tužbi, ukazuje kako ih rano utvrditi te odbaciti, pri čemu je važna osposobljenost sudaca, odvjetnika, medija…
Opasnost za demokraciju
Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Radne skupine Ministarstva kulture i medija, ukazala je kako se već sada suci mogu reagirati na SLAPP tužbe, koje u nas nisu na tako velike iznose kao u SAD-u, ali nisu ni zanemarive. I ona je ukazala da nije SLAPP svaka tužba protiv medija ili novinara.
-Sučeljavaju se dva prava: pravo na pristup sudovima, odnosno pravo na tužbu zbog zaštite osobnosti i dr., a s druge strane je pravo na zaštitu od zlonamjernih tužbi i postupaka. Ta prava, međutim, nisu sada jednako osigurana, nisu u balansu. Hrvatska nema propis u vezi SLAPP-a, kao ni druge zemlje EU, no MKM priprema novi Zakon o medijima u kojem će biti i odredbe temeljem kojih će ih suci moći završiti u ranoj fazi, najavila je.
Međutim, kako je naglasila, i sada postoje načela kojih se možemo pridržavati kod rješavanja SLAPP-ova, odnosno postoje članci Zakona o parničnom postupku temeljem kojih se SLAPP može zaustaviti u ranoj fazi, kao što je članak 3. st.3.,
-Suci moraju znati već na početku postupka prepoznati je li došlo do zlouporabe prava na tužbu ili ne, odugovlači li se predloženim dokazima ili ne. Bit je brzo odbaciti SLAPP i okončati postupak. Naime, nije samo pitanje hoće li sudac odbaciti takvu tužbu jer „kasna pravda“ ne može zadovoljiti javni interes. Stoga je važno da se SLAPP-ovi što prije završe jer štete od njih imaju pojedinci, ali i društvo, upozorila je profesorica, naglašavajući da danas imamo problem održivosti medija, koji nisu kao ostala poduzeća zbog svoje važnosti za demokraciju, a rješavanje SLAPP-ova mali je doprinos njihovoj održivosti.
Vaniček-Fila: Hrvatska među prvima
Usporedno s radionicama i okruglim stolovima, koji bi trebali pripomoći edukacija i ujednačavanju sudske prakse, Ministarstvo kulture i medija radi na novog Zakona o medijima koji će imati i mehanizam za rano prepoznavanje te odbacivanje SLAPP tužbi.
-Ministarstvo kulture i medija osnovalo je sredinom 2021. godine Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja - SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja SLAPP tužbi/ postupaka koje obično pokreću moćni pojedinci/subjekti radi zastrašivanja i utišavanja kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa, ukazala je Vaniček-Fila, napominjući da je Europska komisija 27. travnja objavila prijedlog Direktive o SLAPP-u i preporuke državama članicama koje uključuju i edukacije, koja je u Hrvatskoj, ne čekajući prijedlog Direktive, počela još u srpnju prošle godine, i to među prvima u EU.
Štimec: Psihijatar je postigao cilj
-U zadnjih tjedana dana dva puta sam bio na ročištima pokrenutim protiv nas, naglasio je Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista i predstavnik Sindikata novinara Hrvatske. Od postupaka u kojima sudjeluje, izdvojio je onaj koji je pokrenuo danas bivši gradonačelnik zbog narušenog ugleda jer je pisao o namjeri Grada da kupi odmaralište u vlasništvu sporne osobe.
-Nakon objave članka o namjeri kupovine, kupoprodajni ugovor na kraju nije potpisan Uslijedila je tužba od gradonačelnika i Grada, no potonja je nedavno povučena, napomenuo je Miljuš, koji se založio se za specijalizaciju sudaca.
Zbog uvjeta rada i informacija koje osiguravaju novinarima posebno je pohvalio rad dvaju sudova, i to Županijski sud u Zagrebu i Županijski sud u Varaždinu, čiji je glasnogovornik Igor Pavlic također naglasio važnost prepoznavanja SLAPP-a u ranoj fazi.
Na SLAPP je primjerima ukazao i glavni urednik 24 sata Ivan Buča te Goran Štimec, urednik portala varazdinski.hr, koji u slučaju varaždinskog psihijatra drži SLAPP-om njegovu tužbu i privremenu mjeru kojom je bilo zabranjeno emitiranje emisije, točnije ona je uklonjena s portala.
-Psihijatar je naknadno tužio medije, a sada se na ročištu nije ni pojavio pa je sud odbio njegovu tužbu. Dakle, cilj je bio samo da se ne piše o njegovom slučaju o kojem su svjedoci iskazivali i gore stvari nego su bile objavljene, ustvrdio je Štimec.
