Skoro deset godina od kada je bio pritvoren, i to čak dva puta u istoj godini, bivši direktor Zagorje -Tehnobetona Miroslav Bunić i pravomoćno je oslobođen u slučaju HAC-Remorker, dok će se ponovno suditi šestorici od devet okrivljenih, među kojima i prvookrivljenom Božidaru Kalmeti, bivšem ministru prometa, kojeg se tereti da je organizirao skupinu koja si je podijelila više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz poduzeća za održavanje i izgradnju cesta.
Oslobođen prije tri godine
Posljedica je to nedavne presude Vrhovnog suda RH, koji je djelomično ukinuo presudu zagrebačkog Županijskog suda i predmet u tom dijelu vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje jer je prihvatio žalbe nepravomoćno osuđenih, i to Milivoja Mikulića, bivšeg Kalmetinog državnog tajnika, koji je bio i u upravi Hrvatskih autocesta, kao i žalbe bivšeg čelnika HAC-a i HC-a Stjepka Bobana te bivšeg člana uprave Viadukta Damira Kezelea. Bivši ministar Kalmeta nije se žalio, budući da je prvostupanjskom presudom bio oslobođen, ali se USKOK na to žalio Vrhovnom sudu, koji je u tom dijelu prihvatio žalbu, dok je ona odbijena u preostalom dijelu, među kojem je i dio koji se odnosi na nepravomoćno oslobađanje od optužbi Miroslava Bunića.
Županijski sud u Zagrebu svojom je prvostupanjskom presudom, naime, već bio oslobodio Bunića optužbe da bi zlouporabio položaj i ovlasti.
-Razvidno je da Bunić ne postupa na štetu imovinskih interesa tvrtke kada je zaključio ugovor s tvrtkom Zelot i platio određeni iznos toj tvrtki Igora Premilovca. Eventualno bi se moglo raditi o kaznenom djelu davanja mita, ali nisu ispunjeni uvjeti da se izmjeni zakonska i pravna kvalifikacija inkriminiranog djela u kazneno djelo davanja mita, navodilo se u nepravomoćnoj presudi zagrebačkog Županijskog suda od prije tri godine.
Naime, prema optužnici, okrivljeni Josip Sapunar, član uprave HAC-a, koji je priznao krivnju i nagodio se s tužiteljstvom, kao i bivši državni tajnik Milivoj Mikulić, tada također član uprave HAC-a, zatražili su 2006. godine od Bunića isplatu naknade za “neometani nastavak postojeće poslovne suradnje i buduće poslove” s HAC-om, i to posredstvom tvrtke Zelot. Slijedom toga, kako stoji u optužnici, 21. kolovoza 2006. godine zaključen je ugovor o konzaltingu sa Zelotom.
-Iako se znalo da ugovorene usluge Zagorje Tehnobetonu neće biti izvršene, ipak je od 5. prosinca 2006. do 14. kolovoza 2007. na račun tvrtke Zelot isplaćeno milijun kuna, od čega je Premilovac za sebe zadržao 193.894,87 kuna, dok je iznos od 775.579,48 kuna, koji je iz njegove hrvatske tvrtke Zelot prebacio na austrijsku, po donošenju u Hrvatsku predao Sapunaru za njegovu korist i III-okr. Mikulića” navodio je USKOK.
Tužiteljstvo je stoga teretilo Bunića optužnicom od 5. lipnja 2015. godine za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. st. 1. i 4. KZ/97 i davanje mita iz čl. 348. st. 1. KZ/97. Sud je, međutim, zaključio da nije bilo zlouporabe položaja i ovlasti, odnosno zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.
Odustao i USKOK
-U vrijeme počinjenja ovo su bila obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja iz članka 337. stavak 1, i 4. KZ/97, no kako je u međuvremenu stupio na snagu KZ/11, ovo kazneno djelo može imati pravni kontinuitet u kaznenom djelu zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. KZ/11. Konkretan činjenični opis kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. KZ/97 nema kontinuitet u kaznenom djelu iz članka 246. KZ/11 jer iz ovako utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je VI. optuženi Bunić postupao kao direktor TD Zagorje Tehnobeton, da je kao direktor na temelju zakona imao dužnost zaštite imovinskih interesa tog trgovačkog društva, a novac tvrtki Zelot je isplatio s ciljem da njegova tvrtka dobije posao, odnosno da ima korist, a ne s ciljem da pribavi sebi ili nekome drugom protupravnu imovinsku korist, odnosno s ciljem da ošteti poduzeće…” zaključio je prvostupanjski sud.
Optužnicom USKOK-a Bunić je u početku također bio terećen za davanje mita, no sud je ukazao da je za to nastupila zastara 4. lipnnja.2010. godine, što znači to djelo bilo u zastari ne samo u vrijeme njegovog optuženja 2015. godine, već i uhićenja u listopadu 2013. godine! I to nije sve. Zbog toga što je i USKOK, ali sa zakašnjenjem, zauzeo stav da je za kazneno djelo davanja mita nastupila zastara, Bunića se na kraju u izmijenjenoj optužnici teretio samo za zlouporabu položaja i ovlast iz čl. 337/97, odnosno zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, ali bez osnove pa je prvo nepravomoćno oslobođen.
Nastojeći žalbom osporiti tu nepravomoćnu presudu, USKOK je naveo da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da nisu ispunjena obilježja kaznenog djela iz čl. 337. stavak 1. i 4. KZ/97, odnosno kaznenog djela iz čl. 246. stavak 1. KZ/11. Međutim, bezuspješno. Vrhovni sud je zaključio da davanje mita, koje je i prema državnom odvjetniku u zastari, “ne konzumira u potpunosti radnje kojima se ostvaruju bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337. stavak 1. i 4. KZ/97”.
-Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je optuženi postupao s namjerom da svome društvu osigura dobivanje posla i time za društvo korist, koja je u konačnici i ostvarena jer je po potpisivanju ugovora između društva Zelot i Zagorje Tehnobeton potonje društvo ostvarilo znatnu imovinsku korist na projektu Radič Dolac. S obzirom na to utvrđenje, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da optuženik nije počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. KZ/97, koje mu je stavljeno na teret, a niti kazneno djelo iz članka 246. stavak 1. KZ/11, zaključuje Vrhovni sud u vezi slučaja bivšeg direktora Zagorje Tehnobetona, koje je prije desetak godina bilo u vrhu hrvatskih građevinskih tvrtki od kojeg se počelo udaljavati upravo nakon postupaka protiv Bunića...
