- Decentralizacijom do bolje i pristupačnije javne uprave koja je na usluzi svojim građanima – upravo to bi trebao biti cilj reforme. Jedan od načina da se približimo tom cilju je i kroz izmjene i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, koji donosi ključne promjene u sustavu građevinskog nadzora - istaknuo je Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega i saborski zastupnik.
Promjene spomenutog Zakona trebale bi ići u smjeru proširenja ovlasti jedinicama lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na jačanje njihove uloge u borbi protiv bespravne gradnje, koja je i dalje prisutna i čemu nažalost svjedočimo u medijskim izvještajima. Bilić se osvrnuo i na ovlasti komunalnih redara koji bi ubuduće imali mogućnost obustaviti gradnju u slučajevima sumnje da se rade neki zahvati bez dozvola i mimo zakonskih propisa.
- Ovakvim pristupom, lokalne vlasti postaju ključni akteri u suzbijanju bespravne gradnje, što je iznimno važno s obzirom na nedostatak građevinskih inspektora na državnoj razini. No, rasprava o ovom Zakonu otvara i šire pitanje decentralizacije, koja je nužna za dugoročni razvoj i jačanje lokalnih zajednica. Mi na sjeveru nemamo toliko problema s bespravnom gradnjom, ali je nužno i neophodno građanima olakšati i pojednostaviti proces izdavanja dozvola. Konkretno, da ljudi u Martijancu, Jalžabetu, Velikom Bukovcu ili bilo kojoj drugoj sredini ne moraju ovisiti o volji i vremenu državnih ili županijskih službenika – istaknuo je Bilić.
Jedna od najvažnijih točaka decentralizacije odnosi se na preuzimanje poslova iz Članka 99. stavka 1. Zakona o gradnji, koji se odnosi na izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Naime, predlaže se da se ovlasti izdavanja ovih dozvola, koje su trenutno pod nadležnošću velikih gradova i županija, prenesu na gradove i općine. Time bi gradovi dobili mogućnost da samostalno upravljaju prostornim uređenjem i izdajom dozvola, a u skladu s potrebama svojih građana.
- Povjeravanje ovih poslova lokalnim vlastima osiguralo bi brži i učinkovitiji sustav, u kojem građani više ne bi ovisili o županijskim i/ili državnim tijelima. Gradovi i općine, bolje su upoznati s lokalnim potrebama, mogli bi brže reagirati na zahtjeve svojih građana, što bi značajno unaprijedilo cijeli proces izdavanja dozvola. Jedino kroz ovakvu decentralizaciju, gdje se gradovima daje mogućnost upravljanja prostornim planiranjem i izdavanjem građevinskih dozvola, možemo osigurati kvalitetan razvoj lokalnih zajednica. Gradovi najbolje poznaju potrebe svojih građana i trebaju imati zakonske ovlasti koje im omogućuju da te potrebe adekvatno ispune - navodi Bilić.
Uz ovlasti u građevinskom sektoru, decentralizacija bi trebala obuhvatiti i druge aspekte, poput financiranja predškolskog i školskog odgoja, gdje lokalne vlasti već preuzimaju velik dio odgovornosti. Potrebno je da država omogući veću fiskalnu autonomiju lokalnim vlastima kroz preraspodjelu poreznih prihoda lokalnim zajednicama, kako bi ravnomjernije raspodijelile resurse i osigurale jednaku kvalitetu usluga svim građanima, neovisno o njihovom mjestu stanovanja.
- Idealan način bio bi da se upravljanje školama prepusti općinama i gradovima, a time i decentralizirana sredstva namijenjena tome. Na taj način, osim financiranja škola sa istim bi se sredstvima osigurala i održivost vrtića te bi grad ili općina na svom području preuzeli sustav školovanja od vrtića do završetka Osnovne škole. U prilog navedenome, svakako ide i činjenica da je predškolski odgoj i obrazovanje u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja koje nažalost, osim propisivanja pedagoških standarda kojih su se osnivači dužni držati, ni na koji drugi način ne sudjeluje u osiguravanju održivosti predškolskog sustava. Na taj način, umjesto da država "dijeli milostinju“, lokalne vlasti bi imale održive izvore financiranja za razvoj vrtića, škola i unapređenje usluga, stvarajući ravnomjernije uvjete za sve obitelji, bez obzira na mjesto stanovanja. Time bi se potaklo prilagođavanje obrazovnog sustava specifičnim potrebama svake zajednice. Nama u Ludbregu obrazovanje je među prioritetima, što konstantno potvrđujemo kroz velike projekte poput uspostave LORI-ja, čime je naš grad postao STEM centar, ali i kroz projekte dogradnje vrtića, stalno povećanje sredstava u proračunu namijenjenog za sufinanciranje boravka u vrtićima, kako bi roditeljima olakšali na način da barem ne osjete poskupljenje ekonomske cijene, te kroz cijeli niz projekata vezanih za obrazovanje. Vjerujem da i drugi gradovi i općine daju maksimum po pitanju ulaganja u školstvo pa je red da se malo više uključi i država. Jer, budućnost nam se temelji na obrazovanju pa je i logično da ulažemo i gradimo te temelje – poručio je.
