Dom zdravlja Varaždinske županije nositelj je primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća obiteljsku/opću medicinu, dentalnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, medicinu rada, patronažnu zdravstvenu zaštitu, palijativnu skrb bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku te specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (usluge radiologije te fizikalne medicine i rehabilitacije) - dakle prvi i najčešći susret građana sa zdravstvenim sustavom.
Ravnatelj Renato Podbojec, koji je dužnost ravnatelja preuzeo u ožujku 2018., osvrnuo se na prvu polovicu svog mandata i aktualno stanje u Domu zdravlja.
Kakvo je stanje u Domu zdravlja?
- Uz dosadašnje djelatnosti, s Varaždinskom županijom i Centrom za socijalnu skrb Ludbreg prijavili smo projekt izgradnje i opremanja zgrade dnevnog boravka za starije osobe u Ludbregu, a razmatramo i mogućnost proširenja djelatnosti ustrojavanjem neurološke ambulante, čime bi se rasteretio neurološki odjel Opće bolnice Varaždin. U djelatnosti obiteljske medicine trenutno imamo 17 ordinacija diljem županije, što je osam ordinacija više u odnosu na zatečeno stanje, a u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite sada imamo 10 ordinacija, tri više nego po preuzimanju mandata.
Nelogičnosti u sustavu
Što smatrate najvećim problemom u protekle dvije godine?
- Organizaciju posebnog dežurstva u djelatnosti opće medicine. Zakon nameće obvezu dežuranja svih liječnika subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 20.00 sati, dakle liječnika zaposlenika Doma zdravlja, ali i liječnika koji obavljaju službu u koncesiji, temeljem ugovora s HZZO-om. Zakon je nametnuo obvezu da Dom zdravlja mora organizirati dežurstvo, a istovremeno nije dao mehanizme za provedbu. Dom zdravlja s privatnim zdravstvenim radnicima zaključuje ugovore o provedbi posebnog dežurstva, a nikog ne možete natjerati da potpiše ugovor ako ne želi. Od 80-ak koncesionara, potpisalo je njih 10-ak. Najveći kamen spoticanja bila je naknada, koja im je bila ponuđena u iznosu za tim (doktor i sestra) za subotu 1.133 kn, za nedjelju 2.818 kn i za blagdan/praznik 3.774 kn, uvećano za putne troškove. Tako se u 2018. godini, kada su bili na rasporedu za dežurstvo, privatni zdravstveni radnici nisu pojavili, a kako građani ne bi ostali uskraćeni za zdravstvenu zaštitu, dežurali su liječnici i sestre Doma zdravlja, iako nije bila njihova obaveza, jer su dežurali i kada je bila njihova obaveza. Ali razlika je ta, što oni nisu mogli odbiti radnu obavezu. I tako 24 puta u godini. HZZO nije reagirao, na ugovorne odnose ne možete utjecati, Županija je prepoznala problem, i kada se upozorilo na poštivanje ugovornih obaveza iz koncesijskog ugovora, sustav se posložio, koji funkcionira i danas.
Funkcioniraju li sada posebna dežurstva?
- Kasnije je to riješeno kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Uz posebno dežurstvo u krugu OB Varaždin, uveli smo i drugi punkt u Ivancu, gdje je i Grad Ivanec financijski pomogao u opremanju punkta nužnom opremom za rad. Dakle, na punktu posebnog dežurstva ne rade isključivo zaposlenici Doma zdravlja, već se izmjenjuju s 80-ak privatnih zdravstvenih radnika.
Kako se to reflektiralo na rad Doma zdravlja?
- Smatram da zdravstveni sustav nije dobro postavljen na državnoj razini. Po sadašnjem zakonskom rješenju, do 25% ordinacija može biti u domovima zdravlja, a sve što je iznad toga, mora biti u tzv. sustavu ordinacija, dakle u rukama privatnih zdravstvenih radnika (ono što se prije zvalo zakup odnosno koncesija). Usporedite to s primjerice policijom ili vatrogascima, i zamislite da je dio policije izdvojen u privatni sektor, kao što je u zdravstvu, u kojem HZZO koji ima istovremeno ulogu i regulatora (donosi određene provedbene propise) i osiguravatelja (s time da iz obveznog osiguranja ima monopol na tržištu), zajedno s Ministarstvom nema ili dovoljne mehanizme ili snage za provedbu kontrola onoga što ne valja i odlučnosti za promjene. Normalno da je u takvim uvjetima rad i poslovanje domova zdravlja otežano i interes liječnika je zasigurno da odlaze u sustav ordinacija, međutim, do 25% će ih ipak morati biti u domu zdravlja.
Što to znači u praksi?
- I domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici većinu svojih prihoda ostvaruju od HZZO-a, i to s osnova hladnog pogona, glavarine i izvršenih dijagnostičko-terapijskih postupaka. HZZO propiše kadrovske normative, primjerice da je u obiteljskoj medicini za jednu ordinaciju minimum 1275 pacijenata, standard 1700, a maksimum 2125, i zatim plaćaju hladni pogon za tu ordinaciju. To uključuje troškove minimalne plaće doktora medicine uvećane za doprinose i plaće medicinske sestre/tehničara sukladno kolektivnim ugovorima uvećane za doprinose, te troškove za energiju i komunalne usluge, zbrinjavanje otpada, održavanje, telefon, internet, čišćenje, knjigovodstvo i slično. Za to vam doznačuju 17.948,33 kn mjesečno, no ako ordinacija ima ispod 1275 pacijenata, što dozvoljavaju, onda isplaćuju 50% iznosa, dakle 8.974,17 kn. I to bi trebalo biti dovoljno za sve troškove? Pa samo za mjesečnu bruto plaću doktora i sestre sa svim doprinosima Dom zdravlja kao poslodavac mora izdvojiti oko 25.000 kuna. A gdje su ostali troškovi?
Može li se u suradnji s općinama i gradovima riješiti taj problem, kakva su ulaganja u ordinacije Doma zdravlja te kakva je kadrovska situacija, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
